Poduzeća u vlasništvu gradova i općina čije je poslovanje prošle godine analizirala Državna revizija uglavnom su dobra u segmentu financijskog izvještavanja, dok je manje zadovoljavajuće bilo stanje usklađenosti poslovanja, a ukupno gledajući najviše razloga za uvjetna mišljenja odnosi se na nepravilnosti u javnoj nabavi.

Riječ je o 17 tvrtki čiji su ukupni prihodi na razini od 1,16 milijardi kuna, a neznatno manji su im rashodi.

Samo u četiri iz ove grupe analiziranih tvrtki nije imalo zamjerke revizora za provedene javne nabave – Istarski vodozaštitni sustav iz Buzeta, tvrtka za gospodarenje otpadom Kaštijun Pula, Vodovod grada Vukovara, te Vodovod zapadne Slavonije iz Nove Gradiške.

Najveća dva analizirana poduzeća po svim kriterijima su zagrebačke Gradska plinara i Vodoopskrba i odvodnja, a samo su tri tvrtke od 17 dobile potpuno bezuvjetno mišljenje – Komunalac Konjščina, Komunalac Požega i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje iz Čakovca.

Osim nepravilnosti kod postupaka javnih nabava, revizori su među ostalim utvrdili da tvrtke koje pružaju vodne usluge imaju neprihvatljivo visoke gubitke vode i savjetuju im poduzimati mjere za smanjenje gubitaka, čija je prihvatljiva vrijednost na razini RH 15 do 20%, a EU 15-18%.

Gubitak vode Vodovoda zapadne Slavonije u 2019. je 46%, a u 2018. čak 62%, dok je u zagrebačkoj Vodoopskrbi oko 53%.

Pojedine tvrtke imale su značajno veći gubitak od visine kapitala (najveći je kod Istarskog vodozaštitnog sustava iz Buzeta, razlika je čak 508%) pa preporučuju s vlasnikom dogovoriti način pokrića da bi se osiguralo stabilno dugoročno poslovanje.

Slatina Kom je uvjetno mišljenje dobio i zbog smanjenja stopa amortizacije za zgradu tržno-opskrbnog centra, što je izravno utjecalo na povećanje rezultata.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Revizori su uočili i da se nagrade članovima nadzornih odbora isplaćuju iako se neredovito održavaju sastanci, a sporno im je i da nema limita nagrade kao za NO-e državnih poduzeća, gdje je najveći iznos 2000 kn neto pa se preporučuje da se i lokalci drže tih granica.