Bruto inozemni dug je na kraju 2020. iznosio 40,6 milijardi eura ili 82,7 posto bruto domaćega proizvoda (BDP), što je za 0,4 posto više nego na kraju rujna, pri čemu je porast omjera isključivo rezultat snažnog smanjenja nominalnog BDP-a, stoji u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB) od srijede.

Bruto inozemni dug u četvrtom se tromjesečju 2020. smanjio za 0,7 milijardi eura, istaknuli su iz HNB-a.

Pritom se najviše smanjio dug središnje banke, za milijardu eura, kao rezultat smanjenja obujma repo poslova.

Svoj su dug smanjili i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, za 500 milijuna eura i to poglavito privatna nefinancijska poduzeća.

Povećao se dug kreditnih institucija, za 600 milijuna eura, kao i države, za 300 milijuna eura, zbog zaduženja putem SURE programa – Europskog instrumenta za privremenu potporu za smanjenje rizika od nezaposlenosti.

Promatraju li se ostvarenja u cijeloj 2020. godini, napominju iz HNB-a, bruto inozemni dug nominalno se smanjio zbog povoljnog učinka tečajnih i drugih statističkih prilagodbi, a relativni se pokazatelj pogoršao, zbog pada nominalnog BDP-a, sa 75,3% BDP-a na kraju 2019. (tad je bio 40,9 mlrd. eura) na 82,7% BDP-a na kraju 2020. godine.