Na hibridnoj konferenciji Zeleni plan – prilika za energetski razvoj Hrvatske u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je panel diskusija o ulozi energetskih kompanija u ostvarenju ciljeva iz Zelenog plana.

Davor Galić, direktor Sektora razvoja i investicija u Janafu (Jadranski naftovod), rekao je kako je njegova tvrtka, čija je primarna djelatnost transport i skladištenje naftnih derivata, već ranije htjela krenuti s obnovljivim izvorima energije, a aktivno razmišljaju o skladištenju različitih sustava energije.

“Nikad nije kasno, a mi za to imamo stručni kadar. Odlučili smo sa strategijom vidjeti i investicijski potencijal te uložiti u tranziciju.

Već smo u pregovorima s nekim investicijskim bankama, a birat ćemo projekte koji mogu biti sufinancirani EU fondovima. Hrvatska ima i geotermalni potencijal, a tu je i zeleni vodik”, naveo je Galić.

Suradnja državnog i privatnog

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska, Maja Pokrovac, rekla je da se gospodarstvo Hrvatske treba oslanjati na domaće obnovljive izvore energije.

“U energetici se 90% ulaganja odnosi na obnovljive izvore radi novih inovacija. Sektori se moraju udružiti, a na Zelenom planu zajedno raditi”, rekla je Pokrovac, dodajući kako je potrebno pročitati i Europsku strategiju za vodik koji će se proizvoditi iz obnovljivih izvora energija. Strategiju će ove godine donijeti i Hrvatska.

“Trebamo se usmjeriti na to kako odraditi tranziciju, iskoristiti sredstva i postati konkurentni. Do prije dvije godine u 99,9% slučajeva na obnovljivim izvorima energije radili su privatni sektori, tek kasnije državne tvrtke. Hrvatska treba mapirati gdje se sve nalaze njezini potencijali, a sve dugoročne strategije moraju se oslanjati na održivo i obnovljivo”, poručila je Pokrovac.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Član Uprave Plinacroa Marin Zovko rekao je kako je cilj da plin bude tranzitno gorivo do 2050. godine ostavio njegovoj tvrtki priliku da razmišljaju o tome kako nadomjestiti plin i iskoristiti pritom svoju infrastrukturu. Opcije su, rekao je, modeli vodika i bioplina.

“I dalje ulažemo u infrastrukturu, od LNG terminala do povezivanja s BiH, a nedavno smo potpisali i ugovor s HEP-om oko razvoja vodika i vodikove strategije u budućnosti. Razmišljamo na način kako postojeći sustav prilagoditi na području energije, bilo da je to vodik ili plin”, rekao je Zovko.

Zamjenik predsjednika Zajednice OIE HGK i direktor tvrtke Adria Wind Power, Tonći Panza, također smatra kako je potrebno sudjelovanje različitih sektora koji će dovesti do krajnjeg cilja – dekarbonizacije, uz suradnju državnog i privatnog sektora. Osvrnuo se i na vodik za koji smatra da će imati značajnu ulogu kod pohrane i transporta energije.

“Brzo će tehnologija vodika ovladati tržištem. Uz to, u Hrvatskoj je bolna točka raspolaganje zemljištem i prepreka za davanje alokacijskih područja za energetske objekte – na takvim preprekama trebamo raditi”, rekao je Panza.

Vedran Belamarić, direktor tvrtke E.ON Solar, smatra kako je potrebno u Hrvatsku uvesti nove tehnologije, a gospodarstvenicima i potrošačima omogućiti da postanu nositelji te tranzicije.

Kaže kako je važna i implementacija sunčeve energije.

“U protekloj godini pokazalo se da su kupci, gospodarstvenici i kućanstva prepoznali sunčevu energiju kao vrlo isplativ model proizvodnje energije. Podrška tržištu odnosi se i u vidu tehnologije, ali i financiranja i pomaganja u povlačenju EU sredstava te traženja prikladnih financijskih modela.

Tu je izazov i decentralizacija proizvodnje i potrošnje energije, a usto i rezultati natječaja za europske fondove na koje se tvrtke prijavljuju kasne – to treba popraviti. Smatram i da HEP treba dobiti veću podršku u svom radu”, rekao je Belamarić.

I prema nuklearnoj energiji

Videom se javio i Ante Babić iz Glavne uprave za energetiku Europske komisije, koji je istaknuo važnost da zemlje članice EU Zelenim planom do 2030. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za 50 posto. “U EK-u smo 2016. predstavili Pariški sporazum kao jedan od uspješnih ratificiranih sporazuma vezanih uz okoliš, čime na isto potičemo i druge zemlje.

SAD se ove godine vratio u Sporazum, a Kina se obvezala da će i prije 2050. postići klimatsku neutralnost. Dakle, inače veliki zagađivači i razvijene zemlje zajedno rade na tranziciji i zelenoj infrastrukturi.

Vodik trebamo razvijati u smislu spremanja energije, a imamo i višak čvrstih biogoriva. U Hrvatskoj je potrebno više uključiti lokalnu zajednicu i usmjeriti se do 2050. i na nuklearnu energiju”, poručio je Babić.