Prošli tjedan Jadrolinija je ojačala flotu novim brodom Lošinj, a prema neslužbenim najavama u zadnjoj fazi je i nabava još jednog velikog trajekta, koji bi trebao, tvrde izvori iz tog brodarskog poduzeća, biti dostojanstvena zamjena za vremešno Lastovo.

No, u oba slučaja, kao i u svim nabavama u proteklim godinama, riječ je o kupnjama s tržišta rabljenih brodova, što potpuno odudara od ranije proklamirane politike pomlađivanja Jadrolinijine flote novim brodovima, a želja je države kao vlasnika brodarskog poduzeća bila da se uz sigurniji prijevoz takvim projektima otvori i prilika za aktiviranje domaćih brodogradilišta.

Trajekt Lošinj, koji putnike prevozi na liniji Lopar-Valbiska, sagrađen je 2010. u Grčkoj, a plovio je na području Grčke i Crnog mora. Njegovim priključenjem Jadrolinijina flota sada broji 54 broda, a prosječna joj je starost njime nešto popravljena, na 28,5 godina.

U Upravi Jadrolinije o nabavci novog trajekta koji bi zamijenio Lastovo ne odgovaraju na pitanja. Taj je slučaj, naime, dodatnio zanimljiv i stoga što je već u dva navrata natječajima pribavljen projekt Novo Lastovo, prvi put od poljske tvrtke Remontowa Marine Design & Consulting, a prije nešto više od godinu dana novi, za nešto manji brod, koji je projektirala splitska tvrtka Classis.

No, u gradnju Novog Lastova, za koju su tada zanimanje iskazali domaći brodograditelji, Jadrolinija ne ide. Na naš upit, Uprava na čijem je čelu David Sopta, daje zanimljivo pojašnjenje zašto je za Jadroliniju bolje rješenje nabava rabljenih brodova.

“Gradnja novih brodova sastoji se od nekoliko dugotrajnih faza te čitav proces, od razvoja projektiranja do gradnje, traje minimalno tri godine.

Zbog toga, odabir kupnje rabljenih brodova nije samo ekonomičniji, već ima veliku prednost zbog brzine realizacije projekata i uvođenja nabavljenih brodova u flotu”, stoji u odgovoru iz Jadrolinije, uz posebno apostrofiranje kako su rabljeni brodovi provjerenih maritimnih sposobnosti, te njihova nabava osigurava operativnu stabilnost.

Pritom navode i kako Jadrolinija uvijek traži brodove “mlađih” godišta i usklađenost sa svim međunarodnim standardima, ali i potrebama pojedine linije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Ako se potencijalni rabljeni brod uklapa u definirane strateške ciljeve Društva, ekonomski je isplativ te svojim kapacitetom i brzinom plovidbe može zadovoljiti sve tehničke, ekonomske i ostale regulatorne zahtjeve, ali i osigurati povećanje kvalitete usluge i pomlađivanje flote, Jadrolinija se odlučuje na realizaciju investicije”, ponavljaju u Jadroliniji.

Jadrolinijini brodovi redovito se održavaju na godišnjim remontima u hrvatskim brodogradilištima te prolaze stroge kontrole Hrvatskog registra brodova, ali i zadovoljavaju međunarodne ekološke standarde, a kao potvrdu kvalitete u tvrtki navode i to što su dobili natječaje na liberaliziranom EU tržištu.

Najstariji je u njihovoj floti, inače, motorni brod Tiat, izgrađen 1955. u Brodosplitu, a plovi na liniji Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Šepurine-Vodice. Dvije godine je mlađi brod Premuda, koji plovi u akvatoriju Malog Lošinja, te Postira iz 1963., koji plovi u dubrovačkom akvatoriju.

Najstarji trajekt je spomenuto Lastovo, izgrađeno još 1969., a prometuje na liniji Split-Vela Luka-Ubli. Star je i čuveni Marko Polo za međujadranski promet koji plovi na liniji Split-Ancona, izgrađen je 1973., a najmlađi trajekti su građeni 2014. – Brač, Kornati, Krk i Mljet, dok je od katamarana najstarija Karolina (Vis-Split) iz 1989., a najmlađi, ujedno i najmlađi brod u cijeloj floti, je katamaran Jelena, koji povezuje Lastovo, Korčulu, Hvar i Split, a izgrađen je 2018.

O planovima nabave u ovoj i narednim godinama u Jadroliniji zapravo ne komuniciraju javno. Nedavno je, istina, objavljeno kako je u komunikaciji s resornim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture oko pripreme projekata koji bi mogli aplicirati za novac iz Fonda za oporavak i otpornost.

Riječ bi bila o brodovima okrenutima obnovljivim izvorima energije. Budu li im za takve projekte dodijeljena sredstva, okrenut će se zelenoj budućnosti u skladu sa strateškim usmjerenjem EU, rekli su na tu temu prije nekoliko mjeseci u Jadroliniji.

Na upit o tim projektima, u Jadroliniji smo dobili tek načelan stav kako razmatraju i apliciraju na pojedine EU projekte kako bismo pronašli novac za daljnji razvoj flote, te da posljednje dvije godine u suradnji s resornim ministarstvom traže način pripreme i razvoja projekata gradnje brodova koje EU podržava, te da su to isključivo brodovi pogonjeni alternativnim gorivima.

No, pritom naglašavaju da je korištenje pogona na alternativna goriva uvjetovano infrastrukturom u lukama na Jadranu.

Resorni ministar Oleg Butković posljednjih je godina iskazivao veliko nezadovoljstvo i javno kritizirao politiku nabave brodova koje prakticira Jadrolinija, te je zagovarao gradnju novih. O najnovijim nabavama polovnjaka još se nije očitovao, ali ni stav ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića nije odveć aktivan.

Dok upravo rješava pitanje gradnje car-carriera za 3. maj, što će biti i zadnji u seriji tri ugovora kojim je tom škveru država osigurala život do jeseni, a nakon kojega je pitanje kako će izbjeći najgori scenarij stečaja, Ministarstvo gospodarstva zasad ne promovira snažnije uključivanje Jadrolinije u revitalizaciju brodogradnje.

Gradnja novih brodova značila bi i mogućnosti pokretanja novih poslova za riječki, ali i ostale brodograditelje, Brodosplit, a moguće i novi Uljanik 1856.

“Hrvatska brodogradilišta kontinuirano pokazuju da mogu izraditi brodove koji odgovaraju zahtjevima klijenata i da imaju kapacitete za to te smo uvjereni kako će se javiti na natječaj za nove brodove ukoliko ga društvo Jadrolinija odluči raspisati”, poručio je Ćorić.

Iz Jadrolinije, pak, i dalje ne kriju kako investicije u flotu temelje na kupnji rabljenih brodova, za što kontinuirano prate stanje na svjetskom tržištu.

“Uz brze brodove, želja nam je obnova flote u segmentu broda za udaljene otoke, trajekata za lokalne ‘kratke linije’, ali i zamjenu najstarijih brodova u floti”, ističu u nacionalnom brodaru, čijim se katamaranima godišnje preveze preko 900 tisuća putnika.

Tempo obnove, dodaju, diktiraju vrijeme i trendovi na tržištu, a s druge strane pritisak dolazi i zbog konkurencije koja intenzivno obnavlja svoje flote.

“Tražimo najbolju priliku na tržištu kako bismo našli brod koji odgovara linijama koje Jadrolinija održava uključujući specifičnosti luka i traženih kapaciteta na pojedinoj liniji”, poručuju, zaključivši i da su zbog pandemije i ovisnosti njihovog poslovanja o stanju u turizmu, aktivnosti za neke nove projekte još u razmatranju.