Početkom ovog tjedna iznad Mostara s radom je počela vjetroelektrana Podveležje 1, prvi vjetropark Elektroprivrede BiH, snage 48 megavata i s godišnjom proizvodnjom 130 gigavatsati električne energije. Kako je rečeno prilikom otvaranja, vjetropark predstavlja doprinos kompanije opredjeljenju EU za povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Europa već dugo pozorno motri energetske planove BiH, pri čemu je najviše nesporazuma izazvao Blok 7 termoelektrane Tuzla, kojeg gradi kineska kompanija.

Sada će BiH energetika biti pod još većim nadzorom jer je Europska komisija otvorila u Bruxellesu Ured za energetsku tranziciju Zapadnog Balkana, čiji je cilj pomoći BiH i ostalim zemljama u regiji da prestanu energiju proizvoditi iz nečistih izvora, prije svega ugljena.

Nadležnost i nad Ukrajinom

Taj projekt će se provoditi u sklopu Europskog zelenog plana kojim se želi postići klimatska neutralnost EU do 2050. godine. Kako je objašnjeno iz EK, cilj je da se omogući pravedna tranzicija uz europska sredstva, a model bi bio utemeljen na iskustvu EU u tranziciji zemalja članica prema čistijim izvorima energije, pišu Nezavisne novine.

Područja u BiH obuhvaćena tim projektom čine Tuzlanski i  Srednjobosanski kanton te općine Ugljevik i Gacko. Osim nad Zapadnim Balkanom, novi ured će imati nadležnost i nad ukrajinskim područjima u kojima dominira proizvodnja energije iz ugljena.

EK na toj inicijativi surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj, Tajništvo Energetske zajednice i Nacionalni fond za zaštitu okoliša Poljske.

Prema posljednjim podacima, više od 3500 ljudi u BiH godišnje umre zbog onečišćenja zraka, prije svega iz termoelektrana na ugljen.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Takve elektrane na Zapadnom Balkanu emitiraju čak 2000 posto više sumporovog dioksida i sitnih čestica nego prosječna termoelektrana u EU, a 16 TE na Zapadnom Balkanu instalirane snage 8 gigavata emitira više onečišćenja nego svih 250 termoelektrana u EU.

Plaćanje za emisija ugljika

U Tajništvu Energetske zajednice kažu da su se zemlje Zapadnog Balkana u sklopu Berlinskog procesa na summitu u Sofiji u studenome 2020. godine obvezale da će slijediti europski plan dekarbonizacije.

“Šest zemalja Zapadnog Balkana obvezalo se da će uvesti plaćanje za emisije ugljika u skladu s europskim pravilima i postupno ukinuti subvencije za ugljen”, kažu iz Tajništva Energetske zajednice.

Mirza Kušljugić, predsjednik Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju iz BiH, kaže kako je i BiH potpisala da će pratiti europski plan dekarbonizacije.

Prema njegovim riječima, svaka općina morat će naći lokalne prednosti i prilike da kroz energetsku tranziciju ostvari i ekonomsku korist.

Na primjer, elektroenergetska mreža u sastavu termoelektrana moći će se priključiti na obnovljive izvore energije, a neke općine bi se mogle usmjeriti na proizvodnju vodika kao goriva budućnosti.