Pandemijsko i potresno trgovanje na Zagrebačkoj burzi koje uskoro navršava godinu dana više je privuklo – razmjerno gledano – male ulagače iz inozemstva nego domaće investitore, pokazuju podaci o aktivnosti ulagača koje je Poslovnom dnevniku pružilo Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD). No, podaci depozitorija pokazuju i vrlo šaroliku zemljopisnu strukturu stranaca koji su vlasnici hrvatskih vrijednosnica, a među njima su i građani nama vrlo egzotičnih država, poput Sijera Leonea, Konga ili Guernseyja.

Tijekom 2020. na Zagrebačkoj burzi protrgovano je dionicama za 2,3 milijarde kuna, dok je ukupni promet dosegnuo 3,1 milijardu. U odnosu na godinu ranije, dionički promet bio je veći 5,5 posto, a ukupni 4,5 posto. Međutim, pojačanu aktivnost investitora mnoge bolje oslikava broj transakcija koje su povećane za 12 posto. To posebno važi za hrvatske blue chipove“ uvrštene u najvišu kotaciju, Vodeće tržište, gdje je broj transakcija skočio za 124 posto. Doduše, u siječnju je entuzijazam ulagača blago splasnuo s obzirom da je broj transakcija dionicama manji za 1,1 posto u odnosu na prosinac. Statistika SKDD-a pokazuje da je krajem prošle godine gotovo 863.000 građana imalo otvorene račune u depozitoriju na kojima se spremaju vrijednosnice. No, lani je samo 33.907 takvih računa bilo aktivno u smislu da je zabilježena barem jedna transakcija. Drugim riječima, za trgovinu dionicama lani se odlučilo manje od 4 posto hrvatskih malih ulagača.

S druge strane, stranci su bili mnogo hrabriji. Od 7978 računa u vlasništvu stranih fizičkih osoba, aktivnost je zabilježena na njih 583, odnosno više od 7 posto. No, povećanja dioničkog prometa ne bi bilo da “kolo nisu vodili” domaći institucionalni ulagači, odnosno mirovinski i investicijski fondovi.

Naime, od 9479 računa domaćih pravnih osoba, aktivno je bilo njih 17 posto. Skroman rezultat ostvarile su strane pravne osobe gdje je bilo aktivno 3,3 posto računa.

Tamas Nagy, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK komentirao je da su izazovi u 2020. za tržišta kapitala bili veliki, a iznimka nije ni domaće tržište kapitala.

“Uz Covid-19 pandemiju koja je imala najveći utjecaj, tu je naravno i zagrebački potres. Možemo reći da je rezultat bio i potres na tržištu te su se cijene dionica mnogih kompanija drastično smanjile. Pokazalo se, kao i bezbroj puta prije toga, da oni hladnije glave, racionalni investitori, profitiraju od takvih nestabilnosti na tržištu. Ako uzmemo samo taj racionalni faktor u obzir, onda i ne čudi povećana aktivnost kod pravnih osoba, pogotovo ako uzmemo u obzir da su velika većina njih institucionalni investitori”, kaže Nagy.

‘Susjedi’ dominiraju

“Naravno da je iz ove perspektive puno lakše nešto analizirati i donositi zaključke, ali vjerujem da je aktivnost malih ulagatelja u trenutku pada vrijednosti dionica na tržištu bila izrazito velika“, dodao je. A stranci koji kupuju hrvatske vrijednosnice dolaze s pet kontinenata i 70 država svijeta.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Prevladavaju investitori iz bliskog susjedstva: najviše je Slovenaca koji sudjeluju sa 34 posto u ukupnom broju stranih ulagača.

Slijede ih investitori iz BiH sa 27 posto te Austrijanci kojih je malo više od 6 posto. Što se tiče država u kojima se nalaze globalna financijska središta, iz SAD-a je 141 investitor, Velike Britanije 93, Kine 5, Japana 4, a iz Singapura dolazi jedan vlasnik računa u SKDD-u.

Iz jedne od najsiromašnijih država svijeta, Sijera Leonea, dolazi čak tri investitora, a glas o hrvatskim dionicama pronio se i do dalekog Uzbekistana gdje je svoj teško zarađeni novac u naše kompanije odlučio uložiti jedan ulagač. Još je egzotičnija struktura pravnih osoba koje dolaze iz 72 države. I tu su najbrojniji slovenski ulagači kojih je preko 13 posto, a drugi su američki investitori s udjelom od gotovo 11 posto. Austrijski investitori su treći s udjelom od 9 posto.

Međutim, solidan broj dolazi iz poreznih oaza. Tako je iz Lihtenštajna njih 27, Kajmanskih otoka 15, Britanskih Djevičanskih otoka 12, a Paname njih osam.

Na Bahamima je nastanjeno četvero investitora, a na Bermudi njih dvoje. Nizozemski Antili, Curacao, Grenada i Sejšeli imaju po jednog predstavnika.

Dobri izgledi

Statistika pokazuje da je od kraja 2012. – uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju – broj računa malih stranih ulagača porastao za 14,3, a pravnih osoba iz inozemstva za primjetnih 70,5 posto. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić smatra da je pristupanje integracijama kao što je EU svakako bio vrlo pozitivan signal i vjeruje da je to također bio dio motivacije investitorima.

“Uz sigurnost investitora koju osigurava članstvo u EU, sigurno je i otvorenost granica za poslovanje naših kompanija doprinijelo ovom trendu”, kazala je Gažić. Na pitanje kolika je trenutna aktivnost stranih ulagača u odnosu na prethodne godine, Gažić je kazala kako aktivnost stranih investitora pokazuje da unatoč doista dramatičnim okolnostima u Hrvatskoj (COVID i potresi) postoje investitori koji nalaze hrvatske kompanije atraktivnima.

“O konkretnoj trenutnoj aktivnosti ne možemo govoriti, međutim, Zagrebačka burza poduzima niz aktivnosti, osobito u vidu investicijskih konferencija, na kojima se naglasak stavlja na promociju hrvatskih kompanija, a interes stranih investitora ne izostaje”, istaknula je čelnica ZSE-a.

Tamas Nagy ističe da bi podatak o broju računa stranih pravnih osoba bio korisniji kad bismo znali koliko je među njima institucionalnih investitora.

“Same pravne osobe imaju različite strategije i ne možemo reći da su sveprisutne na tržištu u vidu velikog broja različitih dionica u portfelju. Kod institucionalnih investitora upravo je to slučaj. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je aktivnost stranih institucionalnih investitora bila veća u 2020. godini, ali vjerujem da i oni znaju prepoznati koje su im to dionice atraktivne s obzirom na cijenu”, kaže Nagy. Dodaje kako smatra da će domaće tržište kapitala veći pozitivni utjecaj vidjeti ulaskom u eurozonu.

“Ne samo zbog eura kao valute, nego i zbog značajnih unapređenja po pitanju sigurnosti namire i cjelokupnog poslovanja na domaćem tržištu kapitala”, poručuje Nagy.