Posljednjih godina Srbija s Velikom Britanijom bilježi značajnu stopu rasta izvoza. Unatoč kovid krizi, prošle godine robna razmjena iznosila je oko 500 milijuna eura, a usluga oko 600 milijuna eura. Istovremeno, u Srbiju je stiglo 90 milijuna eura izravnih britanskih ulaganja. Kako će biti nakon Brexita ovisi o brzini postizanja novog trgovinskog sporazuma.

Naime, stari uvjeti trgovine s Velikom Britanijom ne vrijede od kraja prošle godine, a novi ugovor još nije potpisan. Na srpske proizvode na britanskom tržištu ponovno su uvedene carine koje idu i do 20%. “To će smanjiti izvoz smrznutog voća iz Srbije najmanje za 15 do 20%”, kaže Rade Ljubojević, direktor kompanije Sirogojno. Visoke carine nisu jedina nevolja za srpske izvoznike.

“Neznanje administracije na prvoj granici s EU o tome koje se stope primjenjuju za Srbiju usporilo je protok robe. Postoji opasnost da našu poziciju na tom tržištu počnu zauzimati neki drugi dobavljači”, upozorava Mihailo Vesović, direktor za strateške analize PKS-a, prenosi RTS. Trenutačna situacija nije u interesu niti za više od 400 kompanija u Srbiji s većinskim britanskim vlasništvom koje najviše proizvode dijelove za britansku automobilsku industriju. “Očekujem da ćemo prvih dana veljače dogovoriti i drugi krug razgovora na kojem ćemo s britanskom stranom moći partnerski razgovarati o zaključenju jednog sveobuhvatnog sporazuma”, kaže Stevan Nikčević, državni tajnik u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija. Nema naznaka da će novim sporazumom srpski izvoznici izgubiti pogodnosti koje su imali prema starom sporazumu.