Samo Beogradska burza nije prošle godine uspjela ostvariti rast prometa vrijednosnicima među regionalnim tržištima, pokazuje analiza investicijskog društva InterCapital.

S druge strane, najviše razloga za zadovoljstvo u tom segmentu ima slovensko tržište. InterCapital je u svojoj analizi želio provjeriti koliko je neočekivana volatilnost prošlogodišnjeg prometa imala utjecaja na prosječni dnevni promet na regionalnim burzama.

Krkina dominacija

Analizirani su podaci Zagrebačke, Ljubljanske, Beogradske, Bukureštanske i Bugarske burze. Među njima najveći porast prosječnog dnevnog prometa zabilježen je na Ljubljanskoj burzi. Naime, dnevna likvidnost slovenskog tržišta od 1,58 milijuna eura na godišnjoj je razini povećana za 27 posto.

Osim toga, lani je ostvaren najviši dnevni promet od 2014. kada je iznosio 2,44 milijuna eura. Ovako oštar skok dnevnog prometa većinom je zasluga iznimnog skoka prometa Krkinom dionicom, tumače analitičari Interkapitala. Uključujući i blok transakcije, lanjski promet vrijednosnicom te farmaceutske kompanije skočio je 48 posto. Štoviše, Ljubljanska burza polako postaje „privatno igralište“ te kompanije.

Naime, Krkin lanjski promet činio je čak 47 posto ukupnog dioničkog prometa na slovenskom tržištu. Time je dodatno naglašena dominacija te dionice na Ljubljanskoj burzi s obzirom da je 2019. udjel njezina prometa iznosio 42 posto ukupnog burzovnog prometa.

Na drugu je poziciju dospjelo rumunjsko tržište gdje je prosječni dnevni promet od 10,15 milijuna eura uvećan za 24 posto na godišnjoj razini. Uz volatilnost uzrokovanu pandemijom, za povećanje likvidnosti na Bukureštanskoj burzi zaslužno je i dobivanje statusa rastućeg tržišta.

Promet na susjednoj Bugarskoj burzi povećan je 17 posto na 560.000 eura. U odnosu na navedena tri tržišta, Zagrebačka burza s prosječnih 1,52 milijuna eura bilježi sramežljivih 4 posto rasta dnevnog prometa.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Međutim, taj podatak treba sagledati u kontekstu vrlo dobre 2019. kada je dnevni promet od 1,46 milijuna eura bio neuobičajeno visok zbog velike potražnje za dionicama Optima telekoma uslijed špekulacija o mogućoj prodaji te preuzimanja Kraša, kada se srpski poduzetnik Nebojša Šaranović natjecao s braćom Pivac.

Fokus na hrvatske dionice

K tome, sve sastavnice indeksa CROBEXprime – osim Atlantica – lani su zabilježile dvoznamenkasti rast prometa što u InterCapitalu tumače fokusom investitora na ponajbolje hrvatske kompanije.

Što se tiče Atlantica, njegov je promet na godišnjoj razini pao 23 posto, ali ponajviše zbog nižeg iznosa blok transakcija. Redovni je promet skočio 58 posto. Valja još naglasiti kako je lanjski dnevni promet na Zagrebačkoj burzi najviši od 2017. kada je afera Agrokor podigla likvidnost na 1,72 milijuna eura.

Jedini gubitnik među regionalnim tržištima, Beogradska burza, u 2020. je svjedočila potonuću prometa za čak 88 posto na skromnih 170.000 eura. Ovako veliki pad ima svoju pozadinu u prethodnoj godini.

Naime, 2019. je vlada Srbije bila obvezna otkupiti dionice Komercijalne banke za preko 200 milijuna eura što je dnevni prosjek podiglo na najvišu razinu u posljednjih nekoliko godina. Ako se lanjski promet srpskog tržišta usporedi s onim iz 2018. kada je iznosio 260.000 eura, pad iznosi 35 posto.