Zastoj oko kampanje cijepljenja u Europskoj uniji rezultirao je i donedavno nezamislivim potezima unutar farmaceutske industrije.

Kako piše Bloomberg, francuska farmaceutska kompanija Sanofi pristala je proizvesti stotinjak milijuna doza cjepiva Pfizera i BioNTecha kako bi se ubrzala kampanja cijepljenja. Inače, neuobičajeno je da jedan farmaceut pristaje proizvoditi lijekove svog konkurenta.

Kompanija nije navela hoće li i koliko naplatiti tu uslugu američkom farmaceutskom divu i njemačkom biotehnološkom startupu.

Prve isporuke u ljeto

Prema odredbama dogovora, Sanofi će dati njemačkom BioNTechu pristup svojim pogonima u Frankfurtu, a prve proizvedene doze krenut će prema svojim odredištima tijekom ljeta, stoji u priopćenju objavljenom jučer.

Obujam proizvodnje iznosi 125 milijuna doza mRNA cjepiva namijenjenog Europskoj uniji. Inače, razvoj Sanofijevog cjepiva u kojem surađuje s britanskom kompanijom GlaxoSmithKline (GSK) trenutno je „zapeo“, što znači da neće biti spremno do ljeta kako je bilo predviđeno.

„S obzirom na to da naše cjepivo kasni nekoliko mjeseci, zapitali smo se kako bismo drugima mogli biti od pomoći“, istaknuo je izvršni direktor Paul Hudson.

Podsjetimo, Sanofi je u prosincu objavio kako su ispitivanja pokazala da cjepivo ne izaziva dovoljno snažan imunosni odgovor među starijim ispitanicima, moguće zbog greške u formulaciji.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Novi krug kliničkih ispitivanja predviđen je za veljaču, a cjepivo bi na tržište moglo doći tijekom četvrtog tromjesečja. Sanofi također planira započeti rana klinička ispitivanja svog kandidata za mRNA cjepivo tijekom veljače ili ožujka. To cjepivo razvija u suradnji s američkom tvrtkom Translate Bio.

Zastoj u isporuci značajnijih količina cjepiva članicama Europske unije pretvara se u sve veći politički problem. Kako pišu inozemni mediji, njemački ministar zdravstva Jens Spahn traži od Bruxellesa da propiše farmaceutskim kompanijama obvezu traženja izvozne dozvole.

Inače, nije čudno da se Njemačka zalaže za takvo striktno rješenje jer na njezinom području postoji niz proizvodnih pogona farmaceutskih kompanija.

„Ovdje se ne radi da je EU prva. Radi se o pravednoj podjeli u Europi. Zato smatram da bi bilo smisleno imati restrikcije. To bi značilo da cjepivo koje napušta EU treba dozvolu, tako da barem znamo što je proizvedeno u Europi, što je napustilo Europu i gdje to odlazi“, izjavio je Spahn.

Međutim, Europska komisija ne dijeli njemački stav. Bruxelles je objavio u utorak da mehanizam koji će predložiti do kraja ovoga tjedna treba pridonijeti transparentnosti izvoza cjepiva iz EU-a i tu nije riječ o zabrani ili ograničavanju izvoza.

„Ne planiramo uvesti zabranu ili ograničavanje izvoza”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Osjetljive vlade

U ponedjeljak je povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides najavila da će Komisija predložiti da se što prije uspostavi mehanizam izvoza cjepiva iz EU-a, nakon što su se pojavile sumnje da je britansko-švedska farmaceutska tvrtka AstraZeneca dio od 400 milijuna doza cjepiva koje bi po ugovoru trebala dostaviti zemljama članicama, proslijedila negdje drugdje za veću cijenu.

A izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot izjavio je u srijedu da ugovor potpisan s EU o isporukama cjepiva nije obvezujući i pozvao je europske vlade, bijesne zbog kašnjenja isporuka, da ne budu toliko osjetljive.

Soriot je u intervjuu za La Repubblicu kazao da se zapravo radilo o ugovornoj namjeri. „Mi smo se obvezali da ćemo dati sve od sebe, ali nema jamstva da ćemo uspjeti“, rekao je šef AstraZenece i pozvao europske vlade da ne budu toliko osjetljive.

„Vlade su pod pritiskom. Svi su pomalo razdražljivi ili emotivni“, kazao je Soriot. Naglasio je da njegov tim radi danonoćno na ispravljanju mnogih problema s proizvodnjom koje naziva „dječjim bolestima“.

Rekao je da proizvodnja „u osnovi zaostaje dva mjeseca“, a djelomično je odgovornost prebacio i na EU zbog „kasnog potpisivanja ugovora“.

„Imali smo takvih početnih problema i u lancu opskrbe u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ali ugovor s njima potpisan je tri mjeseca prije sporazuma s EU-om. Dakle, s UK smo imali dodatna tri mjeseca da popravimo sve probleme“, zaključio je Soriot.