Jedan od najvećih poslodavaca u istočnoj Slavoniji vinkovačka Drvna industrija Spačva ušla je fazu u kojoj će se, nakon odavno isplaćene i zaključene predstečajne nagodbe, moguće pronaći rješenje za pitanje eventualnog novog vlasnika.

Konkretne procedure po tom pitanju, nakon prvih, lanjskih najava, upravo su započete dubinskim snimanjem tvrtke od potencijalnih zainteresiranih kupaca većinskog paketa dionica.

Prema dosadašnjoj dinamici izgleda da većinski vlasnik Fond Quaestus Private Equity kapital II ima dodatni vremenski okvir s ciljem uspješne prodaje, pa kako nije pod pritiskom rokova, angažman na ovom planu mogao bi trajati dobar dio godine.

No, ključnoj materijalnoj činjenici za investitore koja je jučer objavljena preko Zagrebačke burze teško da se može nešto ‘sočno’ pridodati, tako ni tko bi bio potencijalni zainteresirani ulagač. Na Spačvu je, prema pisanju medija, bacio oko i Darko Pervan, vlasnik Pervan Investa u Švedskoj i tvrtke Bjelin koja ima proizvodne pogone u Bjelovaru, Ogulinu i Otoku.

Je li ‘u igri’ ostao poljski Barlinek, jedan od najvećih europskih proizvođača višeslojnih parketa čiji su predstavnici krajem prošle godine posjetili Spačvu, do daljnjeg je nepoznanica u ovom višestrano osjetljivom procesu.

Najavljen je od Quaestus FGS-a, vlasnika 4 milijuna Spačvinih dionica (75,81% vlasničkog udjela), još potkraj listopada kad su iz Uprave koju vodi Josip Faletar izvijestili o zaprimljenoj obavijesti od upravljačkog društva glavnog dioničara, FGS-a Quaestus, da u svojoj posljednjoj godini trajanja, on poduzima radnje u cilju prodaje svojih dionica.

U vlasničkoj strukturi Quaestusa u istim omjeru kao država (HBOR) zastupljen je privatni kapital, a na tržištu se o ovom već priča. Konzultant Andrej Grubišić navodi da ih proces dubinskog snimanja ne iznenađuje jer fond mora izaći iz svoje suvlasničke pozicije, dok većinu stranih investitora koji gledaju na drvnu industriju prvenstveno zanimaju ugovori s HŠ-a oko isporuke sirovine.

“To je legitimno pa ako je posrijedi Barlinek, onda i on kao veliki europski igrač ima istu strategiju. No, ako bude razumna evaluacija, vjerujem da će se vlasničko preuzimanje i dogovoriti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Kako bilo, u slučaju preuzimanja moglo bi se otvoriti pitanje što bi novi vlasnik napravio s dijelom biznisa za koji npr. nije zainteresiran zbog svoje proizvodne specijalizacije”, navodi Grubišić koji nagađa i o mogućnosti da novi vlasnik podijeli Spačvu, da dio tvrtke zadrži, a dio proda.

Pored strukture portfelja tvrtke, a koji se nužno ne mora uklopiti u strategiju potencijalnog kupca, Grubišić ističe da kod Spačve posebno treba voditi računa o velikom broju zaposlenika koji su za tu regiju važni, s obzirom na to da bi se moglo otvoriti pitanje optimalizacije broja radnika.

Od 2013. i PSN-a tvrtka je zabilježila rast prihoda za 80%, a najveći prihod od prodaje, 242 milijuna kuna, imala je 2019. U tom je razdoblju investirano više od 150 milijuna kuna i zaposleno oko 250 novih radnika. Trenutačno zapošljavaju 850 ljudi i nikog nisu otpuštali zbog korone.

Aktualna investicija od 30 mil. kn u suhu doradu smanjit će broj radnika u pilani, parketariji, te proizvodnji podova i vrata, za što će im za istu razinu proizvodnje trebati oko 50 radnika manje, što će se riješiti prirodnim odljevom. U tijeku je probna proizvodnje nove tehnološke linije koju nema nitko u Hrvatskoj.

Od 226 milijuna kuna prihoda od prodaje u 2020., 53 milijuna odnosi se na bioenergente kod kojih je pad bio oko 15%, a s obzirom na okolnosti u Upravi ga ne smatraju bitnim faktorom učinkovitosti poslovanja.

To je nusproizvod koji su oplemenili podignuvši taj drvni ostatak na viši stupanj finalizacije s kojim su uvjereni da će iduća sezona doći na uobičajene razine.

Hrastova vrata, koja izvoze više od 30 godina, seljački podovi i parketi ostvarili su rast od 10% u odnosu na 2019., zahvaljujući plasmanu bez značajnih poremećaja na glavnim tržištima. Vrata najviše izvoze u Rumunjsku i Francusku, a podove i parkete u Njemačku, Francusku, Belgiju i Veliku Britaniju.