Pred Njemačkom je godina koja će promijeniti mnogo toga na političkoj pozornici, prije svega zbog odluke kancelarke Angele Merkel da se više neće kandidirati, čime se praktički oprašta od visoke politike.

Savezni izbori se održavaju 26. rujna i ako se situacija do tada drastično ne promijeni, demokršćanska CDU/CSU ima najveće šanse da i ovaj put postane najsnažnija u parlamentu.

Vođenje zemlje kroz koronakrizu te siguran nastup nekoliko vodećih demokršćanskih političara tijekom pandemije donijeli su stranci značajan porast popularnost. Po zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja, CDU bi biralo 37 posto glasača, što je gotovo pet posto više nego na izborima 2017.

No problem za daljnji nastavak velike koalicije je pad popularnosti SPD-a koji trenutno uživa podršku svega 15 posto birača, što je pet posto manje nego na posljednjim izborima. Mjesto SPD-a kao druge najsnažnije stranke već su odavno preuzeli Zeleni koji sve više pretendiraju na sudjelovanje u radu vlade, a neki čak maštaju i o prvom „zelenom“ kancelaru.

Dvojac Annalena Bärbock i Robert Habeck stranku su doveli do stabilnih 20 posto podrške birača čime se potencijalno nude CDU/CSU kao mogući koalicijski partner na saveznoj razini. U nekoliko saveznih pokrajina crno-zelena koalicija izvrsno funkcionira već godinama.

No koaliranje Zelenih s CDU/CSU moglo bi se pokazati kao nemoguća misija ako na unutarstranačkim izborima pobjedu odnese konzervativno krilo stranke s kandidatom Friedrichom Merzom, protivnikom liberalnog smjera Angele Merkel. Sve ankete daju prednost Merzu koji ima jaku podršku simpatizera stranke među poduzetnicima.