Središnji dio Hrvatske jučer pogođen serijom jakih potresa, novi je poligon da se na djelu pokažu efikasnost i solidarnost.

Šteta se već zbraja, i kako se može zaključiti iz prvih reakcija gospodarski subjekti nisu ipak pretrpjeli znatnija oštećenja pa tako ni petrinjski Gavrilović, koji je jučer obustavio rad, ali već danas nastavio je proizvodnju.

Potres je uzrokovao oštećenja na zgradi na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u kojoj je Kraševa trgovina, koja će nakon 60 godina tako biti zatvorena trajno.

Znatna je šteta, pak, na obiteljskim kućama i dijelu javnih objekata, zbog čega će biti moguće, bude li trebalo, aplicirati za financijskeu pomoć iz Fonda solidarnosti EU.

U ovoj nesreći na sreću nema ljudskih žrtava, kako su najavljujući pomoć u obilasku terena istaknuli premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, obojica na pogođenom području suočeni s velikim očekivanjima lokalnih vlasti i građana.

Pogledi žitelja upereni su prema Vladi i njihove goruće potrebe izražavaju ‘glad’ za brzim rješenjima – za Sisak, Petrinju, Glinu, Pokupsko okolnim selima i općinama.

Kako iznosi gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, bilo bi dobro da se odmah doznači nekoliko milijuna kuna u gradsku blagajnu, iako zapravo lokalna vlast traži puno više, da ih se uključi u isti zakonski okvir sanacije – Zakon o obnovi Zagreba.

“Petrinja, grad u kojem je nekad bilo dosta industrije, prošao je razne frustracije, no ne želimo da ovo postane njihova destinacija i stoga trebamo brza rješenja, kako bi ovo potresom pogođeno područje bilo al pari Zagrebu i dvjema okolnim županijama proljetos pogođenih jakim potresom”, kaže Dumbović dodajući dobru suradnju s Vladom, iako se po njemu država mora snažnije uključiti kad je u pitanju domicilna komponenta u financiranju javnih projekata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za model sanacije ovog područja prve najave ukazuju na barem dvije moguće varijante pravnog okvira. Prema Plenkoviću, Vlada može intervenirati Uredbom te Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine može npr. preraspodijeliti novac za interventne mjere pomoći.

Druga se mogućnost odnosi na moguće promjene Zakona o obnovi Zagreba, što navodno ovisi ne samo o visini ukupno procijenjene štete, već i o formalnim mogućnostima za zakonsko proširenje, jer je propis lex specialis za zadanu sanaciju koja se financira već određenim EU novcem.

U segmentu očekivanih aktivnosti građevinske industrije, prema viđenju vlasnika Kamgrada Dragutina Kamenskog, predstojeći proces će nositi obilježja prijenosa ključnih iskustava iz zagrebačkog potresa, nakon čega će vidjeti koliko ih se može implementirati te napraviti sličan model.

“Radili smo obnovu iza Domovinskog rata, u Slavoniji i u Petrinji, i stvari su nam poznate. Čeka nas puno posla, dok se glede za to potrebnih kapaciteta prepreke ne očekuju”, kaže Kamenski.

U Zagrebu se obnova od potresa provodi od trenutka kad se potres dogodio u manjem obujmu, a veliki broj građevinskih tvrtki priprema se i čeka obnovu koja bi u većem zamahu trebala početi kroz koji mjesec. Sigurno je i da će se jedan dio angažirati na području Sisačko-moslavačke županije.

Naime, i prema potpredsjednici HGK-a Mirjani Čagalj, građevinski sektor u RH je spreman udovoljiti svim zahtjevima koji se pred njega stavljaju, čak i kad su u pitanju kvalificirani radnici s čijim nedostatkom na domaćem tržištu rada se suočavamo već nekoliko godina, od kad je počeo rast u ovom segmentu gospodarstva.

Taj se problem rješava uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU, a samo ove godine uvezeno je više od 27 tisuća građevinskih radnika.

“U ovom je trenutku najvažnije pomoći ljudima čije su kuće oštećene i to ponajprije hitnim mjerama kakve su se provodile u Zagrebu, a još i više u okolnim županijama jer su po stambenom fondu sličnije Sisku i Petrinji. Nakon toga treba promisliti o kompletnoj obnovi pogođenog područja.

Mišljenja sam da će Vlada u suradnji sa strukom donijeti najbolje rješenje bilo kroz hitne mjere ili izmjenom i dopunom Zakona o obnovi”, kaže Čagalj dodajući kako je sigurna da će “inženjerska struka opet pokazati veliko srce i izaći na teren”.