Od travnja do rujna gotovo 5000 građana Crne Gore dobilo je otkaz isključivo zbog situacije s pandemijom koronavirusa, pokazalo je istraživanje Uprave za statistiku.

Istraživanje u sklopu projekta “Kreiranje podsistema službene statistike za potrebe istraživanja pandemije Covida-19”, pokazalo je da je u Crnoj Gori od travnja do rujna bilo više od 266.000 aktivnih građana na tržištu rada, te da je, kako je za Dnevne novine rekao Vuk Čađenović, pomoćnik direktorice za sektor socijalnih statistika i demografije, tijekom 2020. bilo najmanje zaposlenih u trećem tromjesečju (215.000), a najviše u prvom tromjesečju (236.000).

Nešto više od 50.000 građana bilo je nezaposleno u trećem tromjesečju 2020. godine, i to više muškaraca (28.000) nego žena (22.000).

S druge strane, 235.000 građana nije bilo aktivno na tržištu rada, što je za 17,5 posto više u odnosu na isto razdoblje 2019. a ne ohrabruje podatak, kako je dodao Čađenović, da je čak 140.000 žena bilo neaktivno u trećem tromjesečju, nasuprot 95.000 muškaraca.

“Istraživanje je pokazalo da je u razdoblju od travnja do lipnja 45.000 zaposlenih bilo odsutno s posla zbog koronavirusa, dok je od srpnja do rujna taj broj iznosio 4100. Udio odsutnih zaposlenika bio je veći kod žena nego kod muškaraca od travnja do lipnja (50,8 posto žene, 49,2 posto muškarci) kao i od srpnja do rujna (67,2 posto žene, 32,8 posto muškarci)”, objasnio je Čađenović.

Da je Covid-19 utjecao na tržište rada pokazuje i podatak da je od travnja do lipnja gotovo trećina zaposlenih radila kraće od uobičajenog radnog vremena, kao i podatak da je od travnja do rujna 4700 građana (2500 muškaraca i 2200 žena) izjavilo da je dobilo otkaz isključivo zbog situacije s pandemijom.

Istraživanje je pokazalo i da su mladi (od 15 do 29 godina) najviše osjetili krizu izazvanu koronavirusom, jer ih je za 29,7 posto manje zaposleno u usporedbi s istim razdobljem 2019.

Tako je sedam od deset mladih osoba neaktivno na tržištu rada, što je rast od 22,8 posto u odnosu na podatke od prije godinu dana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost