Promet je jedna od najteže pogođenih grana pa će EK intenzivnije raditi na ulaganju u transeuropske prometne mreže i modernizaciju flota.
Sektor prometa čini oko pet posto BDP-a Europske unije i zapošljava oko deset milijuna ljudi, no istovremeno emisije stakleničkih plinova u tom sektoru čine otprilike jednu četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Također, u 2020. ta je gospodarska grana i jedna od najteže pogođenih posljedicama pandemije bolesti COVID-19, pa je pred prometnim sektorom izazovno iskušenje krilatice ‘kriza je prilika za preobrazbu’.
Sektor prometa čini oko pet posto BDP-a Europske unije i zapošljava oko deset milijuna ljudi, no istovremeno emisije stakleničkih plinova u tom sektoru čine otprilike jednu četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u.
Također, u 2020. ta je gospodarska grana i jedna od najteže pogođenih posljedicama pandemije bolesti COVID-19, pa je pred prometnim sektorom izazovno iskušenje krilatice ‘kriza je prilika za preobrazbu’.
Naime, Europska komisija snažno ide naprijed s implementacijom europskog zelenog plana, što potvrđuje i predstavljena „Strategija za održivu i pametnu mobilnost” s akcijskim planom i 82 inicijative u deset ključnih područja djelovanja, s konkretnim mjerama koje će se provoditi tijekom sljedeće četiri godine. Strategijom se postavljaju temelji za zelenu i digitalnu preobrazbu prometnog sustava EU-a te za njegovu otpornost na buduće krize.
Konačni cilj je smanjenje stakleničkih plinova u prometnom sustavu za 90 posto do 2050., pri čemu svi načini prijevoza moraju postati održiviji, uz veću dostupnost zelenih alternativnih opcija i uz odgovarajuće poticaje za tranziciju.
To konkretno znači da će, primjerice, do 2030. godine europskim cestama voziti najmanje 30 milijuna automobila bez emisija, a stotinu europskih gradova bit će klimatski neutralno. Do 2035. veliki zrakoplovi s nultom stopom emisija bit će spremni za tržište, a do 2050. gotovo svi automobili, kombiji, autobusi i nova teška vozila bit će bez emisija.
Također, polovicom stoljeća će se udvostručiti željeznički teretni promet, a multimodalna transeuropska prometna mreža (TEN-T) za održiv i pametan promet uz brzu povezivost postat će potpuno operativna.
Povjerenica za promet Adina Vălean pri predstavljanju Strategije je izjavila: Digitalne tehnologije mogle bi u potpunosti promijeniti način na koji se krećemo, a naša mobilnost postati pametnija, učinkovitija i zelenija. Pri tome, poduzećima moramo osigurati stabilan okvir za zelena ulaganja u idućim desetljećima.
Kako bi se ciljevi realizirali, Strategija predviđa mjere za povećanje održivosti prometa među kojima je i znatno povećanje broja vozila, plovila i zrakoplova s nultom stopom emisija, veća upotreba obnovljivih izvora energije i niskougljičnih goriva te uvođenje povezane infrastrukture, primjerice postavljanjem tri milijuna javnih stanica za punjenje do 2030. godine.
No, s obzirom na suočavanje prometnog sektora s golemim operativnim i financijskim poteškoćama zbog pandemije, Komisija se obvezuje na jačanje jedinstvenog tržišta, primjerice intenzivnije će se raditi i ulagati u dovršetak transeuropske prometne mreže (TEN-T) do 2030., a oporavak sektora podupirat će se većim javnim i privatnim ulaganjima u modernizaciju flota u svim vrstama prijevoza.
Također, Komisija će svojim mjerama utjecati na povećanje sigurnosti i zaštite u prometu za sve vrste prijevoza, među ostalim smanjenjem broja smrtnih slučajeva na gotovo nulu do 2050. godine.
* Sadržaj omogućilo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
