Već neko vrijeme na tržištu svinjskog mesa prisutni su snažni poremećaji koji se očituju u padu cijena. Primjećuju to zacijelo i obični građani u trgovinama.

Ministarstvo poljoprivrede stoga je potkraj prošlog tjedna u “brzinsko” javno savjetovanje (već jučer je i zaključeno) pustilo prijedlog programa izvanredne mjere potpore za očuvanje likvidnosti proizvođača tovnih svinja. Vlada, naime, domaćim proizvođačima namjerava pomoći intervencijom iz državnog proračuna u iznosu šest milijuna kuna.

Time bi se trebao sanirati dio njihovih gubitaka nastalih zbog poremećaja na tržištu uzrokovanog pandemijom bolesti Covid-19, ali i uslijed pojave afričke svinjske kuge u drugim državama članicama EU. Intervencijom bi im se trebala osigurati likvidnost i nastavak proizvodnje, kažu u Ministarstvu.

U Programu se navodi kako on sadrži mjeru naknade izgubljene dobiti proizvođačima svinja koji su tovne svinje isporučili na klanje u razdoblju od 15. rujna do 15. prosinca ove godine, a jedinični iznos potpore po grlu određuje se proporcionalnom raspodjelom predviđenih šest milijuna kuna.

Proizvođači svinja s padom potražnje suočili su se već zbog utjecaja pandemije na turističku sezonu i prateću potrošnju mesa, no dodatno je pad cijena od rujna pojačan i zbog poremećaja uslijed pojave afričke svinjske kuge (ASK) u nekim državama članicama EU.

Prijeti osipanje sektora

U resornom ministarstvu navode da je referentna cijena u studenom bila 27 posto manja od one u istom razdoblju lani te 29 posto manja od prosječne cijene u siječnju.

Od kolovoza do studenog zabilježen je pad od 14 posto. Tim su poremećajima, ističe se, naročito pogođeni proizvođači s manjim proizvodnim kapacitetima koji najčešće ne raspolažu dodatnim mehanizmima i obrtnim sredstvima kojima bi mogli nadoknaditi gubitke nastale uslijed dugotrajne nepovoljne situacije na tržištu. A to bi moglo imati za posljedicu trajno napuštanje proizvodnje tovnih svinja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Međutim, u Hrvatskoj udruzi proizvođača svinja smatraju da je intervencija nedostatna te da će kao takva teško postići deklarirani cilj.

“Naši proizvođači tjedno na tržište isporuče 13.000 tovljenika proizvedenih od domaće prasadi i hranjenih hrvatskom hranom. Od početka krize, 2. rujna, na tržište smo isporučili oko 150.000 tovljenika.

Zbog poplave uvoznog mesa i njegove rasprodaje u Hrvatskoj po cijenama od dva eura u maloprodaji te dodatnog uvoza živih svinja iz zemalja koje imaju ASK (17.000 komada u zadnja tri mjeseca po cijenama od 0,7- 1 ezra/kg), cijena svinja hrvatskih proizvođača srušena je i ispod cijene koju imaju proizvođači svinja u Njemačkoj, a dio svinja se i ne može prodati ni po ovim niskim cijenama”, kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Udruge.

Štetu našoj proizvodnji tovljenika do danas, tj. u zadnja tri mjeseca, procjenjuje na 25 milijuna kuna.

“Budući da se krizi ne nazire kraj, a ponašanje naših trgovačkih lanaca i pojedinih mesnih industrija se ne mijenja , očekujemo dodatne gubitke koji tjedno na našoj proizvodnji iznose oko dva milijuna kuna.

Stoga u Udruzi apeliraju na Ministarstvo da razmotri novi financijski okvir “primjereniji razmjerima krize i štete za koju proizvođači nisu ni najmanje krivi”.

Predlažu okvir od najmanje 50 milijuna kuna koji bi uz dosadašnje pokrio i štete u iduća tri mjeseca, jer smatraju da nije izgledno da će kriza u tom razdoblju proći. Izračunali su da bi tako kompenzirana šteta po tovljeniku iznosila 150 kuna.

‘Uvedite red u maloprodaju’

Uza sve, traže i da se snažnije počne s uvođenjem reda na tržištu mesa u maloprodaji. Jer, kaže Kuterovac, trgovački lanci danas rasprodaju meso po cijeni od dva eura po kilogramu, a u trgovačkim lancima (istih vlasnika) u zemljama iz kojih nam dolazi to meso cijene u rasprodajama iznose 3,8 do 4 eura po kilogramu.

Kako je moguće prevesti meso 1200 kilometara, platiti PDV koji je u Hrvatskoj veći nego npr. u Njemačkoj i imati navodno istu kvalitetu mesa po duplo nižim cijenama, pita Kuterovac i zaključuje kako se radi “ili o lošoj kvaliteti ili dampingu koji ubijaju ili naše potrošače ili naše proizvođače”.