Trendovi u instant platnim transakcijama u EU, s obzirom na istu mogućnost po novome i u Hrvatskoj, govore u prilog brzog razvoja našeg ‘tržišta’ brzog plaćanja: naime, od početka primjene u studenom 2017. SCTInst shema u EU bilježi konstantan rast platnih transakcija.

Zadnji podaci pokazuju da je krajem prošlog mjeseca registrirano 2287 pružatelja usluga instant plaćanja iz 23 zemlje članice što čini više od 57% ukupnog broja.

Procjena udjela instant plaćanja u ukupnom broju kreditnih transfera u EU govori o ubrzanom rastu te je on do kraja trećeg kvartala 2020. dostigao 7,47 posto.

Zasad tri banke

Navodi to savjetnica Uprave Fine Gordana Soldo te na naš upit zašto se kod nas ipak čekalo na rješenje koje je nalik ‘revoluciji’ u platnom prometu zbog brzine transakcija u trajanju tek nekoliko sekundi, napominje da je Hrvatska prva zemlja koja je tako brzo uvela instant u odnosu na donesenu odluku bankovne zajednice i HNB-a da u instant ulazimo.

Također ističe da je sustav napravljen bez inozemnih rješenja, u suradnji Fine i domaćih IT tvrtki pa je ubrzavanje kolanja novca, alat za bolju likvidnost, efekt produkta domaće poduzetničke pameti.

Trenutačno su sudionici NKSInst platnog sustava HPB, PBZ i Partner banka, preko kojih se vrijeme plaćanja s jednog transakcijskog računa na drugi i među poduzetnicima skraćuje na 2 do 4 sekunde. Što znači da je novac raspoloživ na računu 24/7 i poduzetnici mogu odmah isporučiti robu ili uslugu i raspolagati sa svojom likvidnošću, ravno je putovanju u svemir, prve su ocjene u prvom mjesecu korištenja ovog sustava, kroz upoznavanje banaka i korisnika s novom uslugom.

Što se broja ovih transakcija tiče, Soldo pojašnjava da je promatrani period prekratak da bi se donijeli zaključci i trend koji slijedi uobičajena mjesečna kretanja međubankovnih plaćanja s ‘peakom’ sredinom mjeseca.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

O namjeni plaćanja, npr. koliko su to moguće isplate za plaće i podmirenje dugova, ili online kupovina, kao upravitelj sustava Fina ne daje podatke, no s druge strane, vrijeme iniciranja transakcija pokazuje da je tržište prepoznalo nužnost usluge plaćanja koja prati današnje navike i potrebe.

Bez obzira na to što se najveći dio instant plaćanja inicira u uredovno vrijeme (58%), Soldo ističe da je više od 40% ukupnog broja transakcija zadanih u periodu od 16 h do 8 h idućeg radnog dana, značajan pokazatelj koji govori u prilog potrebe brže i šire penetracije nove platne usluge. Drugim riječima čini se da sustav prepoznaju potrošači.

“Udio NKSInsta u cijelom platnom prometu NKS-a, ako promatramo ukupni promet između 3 sudionika sustava, je 1,16%. No, puni potencijal i veći udio u ukupnom broju plaćanja instant će doživjeti s primjenom rješenja za šire tržište: to su implementacija na prodajnim mjestima, web trgovina i P2P plaćanja”, kaže ona.

Razvoj novih aplikacija

Očekuje se ubrzani razvoj aplikativnih rješenja oslonjenih na instant platni sustav, koja omogućuju primjenu i u trgovini gdje se može platiti gotovinom ili karticom na POS uređaju, dok će se, prema našoj sugovornici, u budućnosti isto moći pomoću neke od aplikacija koja će očitavati QR code na blagajni trgovca i odmah inicirati plaćanje s računa potrošača, te će novac odmah i biti uplaćen na račun trgovca.

Ista stvar se očekuje i kod web trgovine. Usto, primjena će se širiti na planu međugraničnih plaćanja, kao i kad krenu euro instant plaćanja, npr. kod transakcija vezano za tržište nekretnina te općenito izvoz i uvoz.

“Nakon uspješne implementacije HRK instant plaćanja, Fina je dobila dodatni ‘push’ u pripremama za uvođenje euroinstant plaćanja.

Aktivno se radi prvenstveno na modelu povezivanja s vanjskim instant sustavima za mala plaćanja te po modelu namire. Vjerujemo da će svoje mjesto u realizaciji naći i domaće IT tvrtke partneri s kojima imamo pozitivna iskustva”, zaključuje Soldo.