Zračni promet je možda i najveća kolateralna žrtva korona krize koja je gotovo u potpunosti zaustavila putovanja. I dok su zadnjih godina hrvatske zračne luke bilježile dvoznamenkasti rast i rekordne brojke putnika, sada se zbrajaju gubici.

Na našoj najvećoj zračnoj luci, Franjo Tuđman u Zagrebu procjenjuju da će ove godine ostvariti oko četvrtine lanjskog broja putnika – lani ih je bilo 3,45 milijuna na 45.061 letu.

Za naredno razdoblje u tvrtki MZLZ, koncesionaru zagrebačkog aerodroma, najavljuju dodatne napore i zaduženje kako bi prevladali krizu i sačuvali likvidnost.

“Zračnom prijevozu potrebna je izravna podrška vlada širom svijeta, a zračne luke krizu ne mogu prevladati same. S obzirom na to da ispunjavamo kriterije, koristimo državnu potporu i za sada smo uspjeli očuvati sva radna mjesta, ali sve mjere, potpore, uštede i napori koje smo poduzeli neće nadoknaditi pad prihoda. Stoga će se MZLZ dodatno zadužiti kako bi sačuvao likvidnost.

Na samom početku pandemije, kad je već bilo evidentno kako će se ona odraziti na poslovanje zračne luke, izmijenili smo investicijski plan i optimizirali troškove, a u dogovoru sa sindikatima smanjili plaće”, kazali su iz MZLZ-a.

Dodaju da na zagrebačkoj zračnoj luci trenutno prometuje 13 zrakoplovnih kompanija, koje Zagreb povezuju izravno s 24 destinacije, od čega pet u domaćem i 19 u međunarodnom prometu.

To su Frankfurt, Beč, Pariz, London, Rim, Istanbul, Amsterdam, Köln, Stuttgart, Kijev, Varšava, Zurich, Kopenhagen, Brussel, Skopje, Sarajevo, Beograd te Doha i Dubai.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost