Najnovije istraživanje tvrtke PwC Hrvatska među startupovima i kompanijama u Hrvatskoj u listopadu provedeno s ciljem sagledavanja posljedica pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje, kao i njihove prilagodbe na novonastale tržišne uvjete, pretočeno u izvješće pod nazivom „Digital Footprint” izgleda da bi trebalo uzeti u obzir pri kreiranju plana budžeta za 2021.  Uz sveobuhvatnu analizu trenutačnog stanja hrvatskog startup ekosustava i poslovanja kompanija te pregled očekivanja, ovo izvješće donosi i ono najbitnije za nadolazeće razdoblje: naime, kreirane su preporuke koje bi, tvrde, trebale doprinijeti daljnjem razvoju startup ekosustava i digitalne ekonomije u Hrvatskoj te “boljem pozicioniranju hrvatskih startupa i kompanija u globalnom kontekstu”.

Preporuke uključuju pokretanje inicijativa koje bi EU fondove i druge izvore financiranja usmjerile prema stvaranju potpornih mehanizama za ulaganja u startupove, zatim uspostavljanje inicijativa pomoću kojih bi se proširilo znanje startupova o inozemnim tržištima i uspostavila mreža globalnih kontakata, i konačno posrijedi je i kreiranje potpornih mehanizama za projekte digitalne transformacije te za suradnju između startupova i kompanija na takvim projektima.

Predsjednik uprave i voditelj usluga revizije i računovodstvenog savjetovanja u PwC-u Hrvatska John Gašparac navodi da su rad od kuće i druge mjere socijalnog distanciranja dovele do promjene poslovnih modela, prelaska na e-poslovanje te ubrzale procese digitalne transformacije.

“Rezultati istraživanja pokazuju da hrvatski startup ekosustav ima velik potencijal, kao i da je određeni broj kompanija otpočeo transformaciju ili će to uraditi u naredna tri mjeseca”, iznosi Gašparac napominjući kao dodatno zanimljivo to što 87% startupa smatra da mogu doprinijeti transformaciji procesa/proizvoda/usluga u kompanijama, dok samo 20 % kompanija vidi startupove kao strateške partnere.

Globalno iskustvo PwC-a, pak, pokazuje da suradnja između kompanija i startupova ubrzava transformaciju, učinkovitost i inovacije pojedinačnih kompanija, ali doprinosi i kreiranju dodane vrijednosti u digitalnom ekosustavu, a  kako objašnjava Gašparac, “upravo je to prostor u kojem Hrvatska može napraviti iskorak i iskoristiti trenutačne uvjete za kreiranje konkurentske prednosti”.

Uz ove preporuke tvrtke PwC Hrvatska, izvješće daje osnovu za buduću analizu trendova digitalne ekonomije u Hrvatskoj i omogućava kontinuirano praćenje napretka i promjena u tom području. Navodi se kako je ovdašnji startup ekosustav u fazi ranog razvoja: gotovo 90 % startupa posluje 5  ili manje godina i ima do 10 zaposlenih, dok je 62% startupa primilo investiciju za razvoj svog poslovanja, a 50 % njih generira prihode.

“Hrvatska startup scena ima i nekoliko primjera izuzetno uspješnih startupa. U 2020. u uvjetima COVID-19 pandemije Hrvatska je dobila svog prvog jednoroga (eng. unicorn), Infobip, s procijenjenom vrijednošću od preko milijardu američkih dolara. Ipak, prosječno ulaganje u startupove koji su dobili eksterno financiranje iznosilo je oko 400 tisuća eura, što je niže od prosječne razine investicija u startup ekosustavima koji se nalaze u ranoj fazi razvoja”, navodi se u izvješću te se pokazuje da startupovi investicije dobivaju uglavnom od VC fondova i domaćih ili međunarodnih organizacija u obliku bespovratnih sredstava.

Iako zabilježen sličan utjecaj pandemije na poslovanje, kako startupova, tako i kompanija kojih npr. nešto više od 75% prijavljuje negativne učinke na prodaju, ipak se otkriva I jedan ‘fenomen’ – naime, optimizam postoji na obje strane, jer velika većina ispitanih startupova I kompanija vjeruje u pozitivni razvoj situacije u narednom periodu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

“Čak 95 % startupova smatra kako neće biti prisiljeni zatvoriti svoje poslovanje uslijed postojeće pandemije. Što se tiče kompanija, unatoč većinski negativnom utjecaju pandemije, njih čak 74 %  nije otpustilo nijednog zaposlenika. Veliki dio optimizma pri očekivanjima za nadolazeće razdoblje vjerojatno se, između ostalog, temelji i na 22 milijarde eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz proračuna EU u sklopu fonda za oporavak od krize (instrument EU sljedeće generacije) i višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. Očekuje se da će operativni planovi za korištenje ovih sredstava podržati inovacije i digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva”, zaključuje se u izvješću.