U procesu obnove od potresa hrvatske tvrtke moraju biti prve među jednakima, jedna je od stožernih poruka jučerašnje konferencije “Graditeljstvo nakon potresa” u organizaciji HGK.

Kako štetu od 86 milijardi kuna za oko 25.000 objekata pogođenih u Zagrebu i dvjema okolnim županijama sanirati kroz uključivanje što više domaćih građevinski tvrtki i proizvođača materijala – to je glavno pitanje o kojem ovisi poticaj za oporavak cijeloga gospodarstva.

Najveći strahovi

No, da bi graditeljstvo postalo motor pokretanja nakon pandemije trebat će očito u hodu brzo i učinkovito rješavati brojne izazove, od kojih se na konferenciji pokazalo da se domaće tvrtke najviše pribojavaju komplicirane javne nabave, problema s vlasništvom i jeftine strane konkurencije.

“S kvalitetom smo na najvišem nivou i u konkurenciji s multinacionalnim kompanijama u najmanju ruku se ravnopravno nosimo, tvrdi član Uprave Samoborke Tomislav Trčak iz Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK.

Kao rijetki proizvođač građevinskog materijala u 100%-tnom domaćem vlasništvu Samoborka s vlastitom proizvodnim asortimanom pokriva, tvrdi, oko 70 do 80% potreba za konstrukcijsku obnovu – žbuke, reparaturnih mortova i ostalog sanacijskog materijala.

Samoborska tvrtka, s tvornicama na dvije lokacije najveći je hrvatski proizvođač toga građevinskog materijala, kako navodi Trčak, polaže nade u određenu zaštitu, odnosno bili bi zadovoljni da Hrvatska svoje proizvođače štiti upola koliko npr. Slovenija, Austrija i Italija.

Predsjednik Udruženja graditeljstva HGK Zlatko Sirovec, direktor zagrebačke Tehnike, požalivši se na negativna iskustva s javnom nabavom u Hrvatskoj, predložio je da se propišu jasni, unificirani kriteriji, s čime se složio i predsjednik Udruženja upravljanja zgradama HGK Dražen Pomper iz tvrtke Monel.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

No, Pomper nepremostivu prepreku prepoznaje u međuvlasničkim odnosima te da se za etažiranje traži stopostotna suglasnost suvlasnika, bez čega nema pomoći Fonda za obnovu.

Nema luksuza za krive korake

Prema predsjedniku Udruženja tehničkog projektiranja HGK Ivanu Markiću, trenutačno su najveći izazov nepoznavanje nove regulative od sudionika u obnovi i nepostojanje sustava i jasnih procedura za povrat novca potrošenog za izradu projektne dokumentacije.

Zbog toga, tvrdi, još nema velike potražnje za izradu projektne dokumentacije za obnovu od potresa. “Zasad nije niti jasno odakle će se financirati obnova za privatne zgrade. Oni sve više “krpaju” pukotine koje će se kasnije teško evidentirati.

Potrebno im je što prije omogućiti sredstva za izradu projektne dokumentacije”, kaže Markić pojašnjavajući da bi se krenulo u značajniju obnovu potrebno je to što prije jasno definirati kako će se sredstva dodjeljivati “jer se svi boje odbijanja zbog greške u procedurama”.

Za sanaciju je osigurano 200 milijuna dolara zajma Svjetske banke za obnovu zdravstvenih i obrazovnih institucija i 683 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti, no kako je istaknuo predsjednik HGK-a Luka Burilović, potpuno ih se mora iskoristiti.

Nemamo luksuz za krive korake, upozorava, apelirajući na zapošljavanje domaćih radnika, s naglaskom na uključivanje domaćega gospodarstva i da se “ugrađuje hrvatsko”.

U tome će pomoći, navela je potpredsjednica Udruženja graditeljstva HGK-a Mirjana Čagalj, Katalog hrvatskih proizvoda u kojem je dostupno 3500 vrhunskih proizvoda, dobar dio vezan je uz izgradnju i opremanje.

“Kratkoročni cilj je da se pri obnovi ugrađuju hrvatski proizvodi i da ovo bude početak dugoročnog jačanja konkurentnosti našeg građevinarstva, a dugoročnije da kroz 10 godina naše tvrtke moderniziraju proizvodnju i pokažu da mogu stati uz bok međunarodnoj konkurenciji”, pojasnila je Čagalj dodajući da treba ukinuti zabranu izvođenja radova ljeti.