Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak privremeni Popis poljoprivrede 2020. kojem je, poručuju državni statističari, cilj bio dobiti referentne statistike o broju i strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj.

U pitanju je popis koji je obuhvatio 173.776 OPG-ova i oko 4400 poslovnih subjekata, a podaci su uspoređeni s onima iz posljednjeg istraživanja tog tipa, provedenog iz 2016.godine. Popis pokazuje kako se poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2020. koriste s 863.000 ha oranica i vrtova. Najveći udio u toj površini imale su žitarice sa 60,7 posto, slijede industrijski usjevi sa 20,5 posto te krmno bilje na 11,9 posto.

U usporedbi s 2016. godinom, površine zasijane žitaricama manje su za 1,7 posto, a pod krmnim biljem za 11,2 posto, dok su površine pod industrijskim usjevima veće za 1,7 posto.

Odraz trendova

“Popis poljoprivrede 2020. važno je statističko istraživanje čiji je cilj dobivanje što preciznijih podataka o poljoprivredi i utvrđivanje važnosti te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Hrvatska poljoprivreda doživjela je velike promjene od ulaska naše države u Europsku unijuU, a popis će pokazati i ukupne trendove u poljoprivredi”, komentirali su analitičari Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno prehrambeni sektor.

Potpore za ‘odmaranje’

Napominju kako je, u . U odnosu na 2016. godinu, došlo je do pada korištenja poljoprivrednih površina za 19.000 hektara, sa 882.000 na 863.000 hektara.

Smanjenje površina je zabilježeno je u gotovo u svim kategorijama proizvodnje što je zabrinjavajuće, a posebno brine to što je najveći rast od čak više od 44 posto zabilježen kod ugara – površina koje se “„odmaraju”“ od proizvodnje, a za koje se dobivaju ogromne potpore, napominju konzultanti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što se stočarstva tiče, u svinjogojstvu, ovčarstvu i peradarstvu porastao je ukupan broj grla. Broj svinja veći je za 13,4 posto, ovaca za 2,4 posto, a peradi za 27,7 posto. Istodobno je broj koza smanjen za 8,1 posto, a goveda za 1,4.

“Kada budu objavljeni kompletni podaci, imat ćemo točan uvid u strukturu proizvođača što bi trebao biti dobar temelj za izradu buduće strategije i smjera u kojem bi trebala ići buduća hrvatska poljoprivredna politika koja se mora uklopiti u nove, sve zahtjevnije ciljeve buduće ZPP EU od 2023. godine˝, poručuju iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno prehrambeni sektor.