Vlada Republike Hrvatske pustila je u proces javno savjetovanje Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2021. do 2027. godine, a koji se nameće kao glavni preduvjet za razvoj mreža vrlo velikih kapaciteta (VHCN) koji će omogućiti dostupnost gigabitnih brzina i u urbanim i u ruralnim dijelovima Lijepe naše. Plan slijedi strateške ciljeve širokopojasnog pristupa Europske unije definirane komunikacijom Europsko gigabitno društvo 2025., stoga smo razgovarali s ključnim akterima.

Ciljevi Nacionalnog plana su, između ostalog, uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u kućanstva (najmanje 100 Mbit/s, uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s), uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta za javne namjene (najmanje 1 Gbit/s simetrično), uvođenje 5G mreža u urbana područja i uzduž glavnih prometnih pravaca, te uvođenje 5G mreža u ruralna područja. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (Hakom) već sudjeluje u pripremama implementacije 5G mreža, a sudjelovat će, kažu, i u drugim provedbenim aktivnostima sukladno Planu, jer i sami ulažu velike napore ne bi li ispunili ciljeve iz 5G akcijskog plana Europske komisije, koji obuhvaćaju pružanje komercijalne 5G usluge u najmanje jednom većem gradu država članica do 2020., pokrivenost 5G mrežama svih urbanih područja te svih najvažnijih kopnenih prometnih pravaca do 2025. “Plan je potaknuti ulaganja u infrastrukturu i izgradnju 5G mreže u ruralna područja i općenito područja u koja su trenutno slabije pokrivena širokopojasnim pristupom, kako bi se korisnicima osigurala određena kvaliteta usluge. Radi informiranja javnosti, Hakom je objavio na svojim internetskim stranicama poseban odjeljak posvećen isključivo 5G tehnologiji; o tome što je 5G, tehničke karakteristike te moguće upotrebe. Tu su predstavljene EU i nacionalne strategije, dok u odjeljku o elektromagnetskim poljima objašnjava relevantne propise i ulogu Hakoma u kontroli elektromagnetskih polja.

Objavljuju se i redovito ažuriraju podaci o lokacijama na kojima su postavljene bazne postaje u svrhu ispitivanja funkcionalnosti 5G tehnologije”, navode.

Hrvatska je prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. godinu (DESI), u kategoriji Povezivost 25. od 28. članica, kao što je bila i 2019. godine, a ukupno gledajući sve kategorije DESI-ja, Hrvatska se u 2020. smjestila na 20. mjesto. U Povezivosti, koja se tiče širokopojasnog interneta, nekoliko je mjerila, a iz Hakoma

izdvajaju dva u kojima očekuju značajniji pojak – spremnost za 5G u kojoj Hrvatska stoji loše jer se mjeri dodijeljeni spektar za 5G, koji zbog koronakrize još nije dodijeljen, iako su hrvatski operatori spremni za 5G i čak nude tu uslugu komercijalno. Drugo mjerilo su kućanstva s pretplatom na internet od najmanje 100Mbit/s. “Iako je dostupnost interneta iznad 30Mbit/s i 100Mbit/s prosječna u odnosu na sve države članice, u Hrvatskoj kućanstva tek u zadnje vrijeme traže vrlo velike brzine i mijenjaju svoje dosadašnje paketa, a postoji veći postotak stanovništva koje se uopće ne koristi internetom”, objašnjavaju.

 Uz daljnju digitalizaciju javne uprave e-zdravstvo, školstvo i ostalo, u idućim godinama očekuje se, ističu iz Hakoma, široko uvođenje i primjena novih koncepata i aplikacija u gospodarstvu, kao što su Industrija 4.0 Velika količina podataka (engl. Big Data), umjetna inteligencija, internet stvari (IoT) i pametni gradovi. “Kriza prouzročena pandemijom je potvrdila važnost univerzalnog pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta koje su istovremeno pouzdane, sigurne i dostupne svima po pristupačnim cijenama. Osobito je postao vidljiv digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina te osoba različitog socio-ekonomskog statusa. Mislimo da će u ‘post- covid’ eri doći do ubrzane digitalne transformacije društva kao cjeline, što će zahtijevati adekvatnu digitalnu infrastrukturu u smislu brzina prijenosa podataka, otpornosti i pouzdanosti veza”, zaključuju.

Iz HT-a, koji je prije nepunih mjesec dana u komercijalni rad pustio svoju 5G mrežu, kratko su prokomentirali da podržavaju sve mjere koje pojednostavljuju i pojeftinjuju gradnju fiksne i mobilne širokopojasne infrastrukture te omogućuju maksimalno korištenje EU fondova, “jer bez širokopojasne infrastrukture nema digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva”.

Nacionalni plan podržava i drugi domaći telekom operater A1 Hrvatska, definirajući ga kao preduvjet za stvaranje digitalnog društva. “Ciljevi definirani u Nacionalnom planu preuzeti su iz Akcijskog plana Europske unije te je A1 Hrvatska već godinama predana njihovu provođenju. Konkretno to znači da, izgradnja infrastrukture, odnosno razvoj mobilnih i fiksnih mreža nove generacije, te dovođenje kvalitetnog širokopojasnog pristupa temeljenog na optičkoj vezi i 5G-u u sve krajeve Hrvatske. Definirane mjere za provođenje plana, poput smanjenja troškova postavljanja mreža, pojednostavljenja

izgradnje uz unapređenje zakonodavnog okvira te program potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta, precizno su definirane i uz koordinaciju svih dionika nužne za provedbu i realizaciju Nacionalnog plana”, kažu iz telekoma. Ističu i da će sljedeće razdoblje biti tehnološki i investicijski vrlo dinamično s obzirom na kontinuitet ulaganja u optičke i 5G mreže, što ovaj telekom radi samostalno ili uz pomoć EU fondova. Potrebno je zaključuju, omogućiti okruženje koje se predlaže upravo mjerama iz Nacionalnog plana kako bi te investicije bile učinkovitije.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’