Novac za očuvanje radnih mjesta kod privatnika čekali smo kao ozebli sunce.
Dok se Mađarska i Poljska odmjeravaju s ostatkom EU efektivno blokirajući novi europski proračun, dobra vijest je da je u Hrvatsku stiglo 510 milijuna eura za potporu radnim mjestima.
Riječ je o novcu iz instrumenta SURE, za privremenu potporu ublažavanju rizika od nezaposlenosti zbog Covida-19, koji je Europska komisija predložila u travnju.
Dok se Mađarska i Poljska odmjeravaju s ostatkom EU efektivno blokirajući novi europski proračun, dobra vijest je da je u Hrvatsku stiglo 510 milijuna eura za potporu radnim mjestima.
Riječ je o novcu iz instrumenta SURE, za privremenu potporu ublažavanju rizika od nezaposlenosti zbog Covida-19, koji je Europska komisija predložila u travnju.
U drugoj tranši isplaćeno je 14 milijardi eura (prva, teška 17 milijardi eura, otišla je Italiji, Španjolskoj i Portugalu) u domaći je proračun dospjela je polovina od odobrenih 1,02 milijarde eura. Osim Hrvatske, novac za potpore isplaćen je još devet članica – Cipru, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Malti, Sloveniji i Španjolskoj.
Novac je namijenjen za očuvanje radnih mjesta u privatnom sektoru pogođenom pandemijom: od zatvorenih poduzetnika, onima sa znatnim padom prihoda do poslodavaca koji zaposlenost namjeravaju zadržati kraćenjem radnog vremena, sve ne bi li gospodarstvo održalo glavu iznad vode.
Korona je dosad proračun stajala oko 11 milijardi kuna, što je procjena Ministarstva financija iz rujna, od čega 6 milijardi za potpore radnim mjestima, pri čemu se posegnulo i za donacijama (što je Vlada nevješto kasnije demantirala).
Uz porezne otpise trošak raste na vrtoglavih 21 milijardu kuna. U tim okolnostima oklijevanje s postrožavanjem epidemioloških mjera – unatoč rekordnim hospitalizacijama, brojem mrtvih i apelima liječničke struke – dobiva drugu dimenziju.
Nije isključeno da bi financijska injekcija iz Europe mogla biti okidač za nove restrikcije bez obzira na dojučerašnje najave da “nikakvi ‘lockdowni’ ni policijski satovi ne dolaze u obzir” naprosto jer će Vlada imati nešto novca da ih kompenzira.
Zagreb je tih 3,8 milijarde kuna iščekivao kao ozebli sunce, no ne treba smetnuti s uma da se ovdje ne radi o poklonjenom novcu već o kreditima.
Istina povoljnima, no za njih se EK zadužila izdavanjem obveznica za koje garantiraju sve članice, uključujući i hrvatske porezne obveznike.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu