Tjedan inovativnih regija u Europi – Wire 2020, najznačajnija međunarodna konferencija posvećena inovacijama i regionalnom razvoju, ove se godine do 6. studenog održava online u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu te uz potporu Generalne uprave za Istraživanje i inovacije Europske komisije.

Cilj 11. izdanja konferencije Wire je potaknuti izgradnju inovacijskog ekosustava koji će otkriti potencijal svake regije u Europskoj uniji i iskoristiti kreativne pristupe za uspješno regionalno prihvaćanje inovacija.

Keynote speaker je Andrés Rodríguez-Pose, profesor ekonomske geografije u Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti te bivši predsjednik Regionalnog znanstvenog udruženja International koji će na konferenciji, između ostalog, govoriti o važnosti inovacija za manje razvijene regije u vremenima krize, na što se osvrnuo i u razgovoru za Poslovni dnevnik.

Koji je značaj inovacija za manje razvijene regije unutar Europske unije, pogotovo u vremenima krize?

Manje razvijene regije predstavljaju ona područja unutar EU u kojima je razina bruto društvenog proizvoda po stanovniku ispod prosječne svih država unutar Unije. Upravo su inovacije koje nastaju zahvaljujući potencijalu pojedinaca ili tvrtki da apsorbiraju i generiraju znanje, ključne za povećanje gospodarskog razvoja pojedinih regija. Stoga, žele li ostati konkurentni u svijetu koji se strahovito brzo mijenja i postaje sve otvoreniji, pojedinci i tvrtke u manje razvijenim europskim regijama naglasak trebaju staviti na inovativnost kako bi povećali svoju produktivnost te, u konačnici, pridonijeli stvaranju radnih mjesta koja su preduvjet u ostvarivanju gospodarskog rasta i općeg blagostanja. Međutim, ostvarivanje inovativnosti u takvim slabije razvijenim regijama opterećeno je brojnim strukturnim problemima i nedostacima, prije svega zbog njihove perifernosti i udaljenosti od tehnološki postavljenih granica.

Hoće li aktualna kriza u tom smislu dodatno produbiti podjelu razvijenih i manje razvijenih zemalja?

Trenutna Covid-19 pandemija i posljedice koje ostavlja na ekonomiju vrlo vjerojatno će dodatno produbiti podjelu između područja čija gospodarska aktivnost ovisi o radno-intenzivnim djelatnostima poput turizma i onih koji se oslanjaju na tehnologiju i djelatnosti temeljene na specifičnim vještinama.

Ovaj negativni utjecaj moguće je nadvladati upravo tehnološkim poticajem pa bi zemlje poput Hrvatske trebale više ulagati u istraživanje i razvoj. Njihove razvojne strategije trebale bi se bazirati na inovacijama, pri čemu je inovacijske politike potrebno koordinirati s obrazovnim sustavom kako bi se kroz dodatno osposobljavanje i nadogradnju vještina riješile i brojne institucionalne barijere.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ovakve strategije trebale bi doprinijeti uključivanju inovativnih aktera u manje razvijena područja Europe, u međunarodne mreže i globalne lance vrijednosti.

O čemu će ovisiti oporavak gospodarstva?

Ovisit će o dva ključna čimbenika. Prvo, koliko će pandemija Covid-19 trajati i drugo, na kojim rješenjima počivaju strategije pojedinih vlada kad je riječ o poticanju gospodarskog oporavka.

Duljina trajanja pandemije ovisit će o brzini otkrivanja trajnog rješenja, poput cjepiva, te o učinkovitosti mjera prevencije i sprečavanja širenja zaraze određenim od strane svake pojedine vlade.

U pogledu potrebnih strategija, odgovori na pandemiju zahtijevaju intenzivniju nadogradnju vještina i inovacijskih kapaciteta u onim sektorima u kojima postoji konkurentska prednost.

U najboljem slučaju, to bi moglo dovesti do relativno brzog oporavka. Međutim, čini se da trenutno taj scenarij i nije toliko izgledan pa je za očekivati da će se, ako učinkovite mjere ne budu implementirane čim to dozvoli zdravstvena situacija, jaz između više i manje razvijenih područja Europe zasigurno će se još više povećati.

Na što ćete se posebno 
osvrnuti na ovogodišnjoj konferenciji Wire?

Na ovogodišnjoj konferenciji Wire 2020 detaljno ću se osvrnuti na duboku podjelu unutar EU kad je riječ o inovacijama te činjenicu kako ovakva podjela umanjuje ukupnu sposobnost Unije da poveća svoju konkurentnost i gospodarsku prisutnost na svjetskoj sceni.

Dodatno, ovime se potkopava ideja o poboljšanju dobrobiti europskih građana bez obzira na to gdje žive.

Stoga, ključna poruka koju želim istaknuti je kako rješavanje spomenute podjele zahtijeva temeljito preispitivanje europske inovacijske politike, naročito u manje razvijenim dijelovima EU.

Europsku politiku usmjerenu na istraživanje i razvoj, definiranu tako da odgovara 
svima, u vremenima duboke krize potrebno je zamijeniti inovacijskom politikom koja ostavlja mogućnošću prilagodbe pojedinom području te svugdje u Europi u središte stavlja inovacije i njihovo prihvaćanje.