Pad potrošnje goriva uslijed korona krize te globalni pad cijene nafte su naftnu kompaniju Inu doveli do 1,05 milijardi kuna gubitka u prvih devet mjeseci 2020., što je neusporedivo lošiji rezultat od istoga razdoblja lani kada je zabilježena dobit od 681 milijun kuna.

No, iz Ine ističu da usprkos nekim operativnim prilagodbama situaciji, strateški projekti poput nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka nisu ugroženi. Inini prihodi od ugovora s kupcima pali su za 32%, na 11,2 milijarde kuna, a prihodi iz osnovne djelatnosti za 33%, na 11,5 milijardi.

Istovremeno je gubitak iz osnovne djelatnosti iznosio 1,19 milijardi, u odnosu na 942 milijuna dobiti lani. Iz Ine ističu da, iako se tržište nafte djelomično stabiliziralo, cjenovno okruženje je i dalje daleko od razina prije krize. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina su pod opterećenjem nižih ostvarenih cijena, dok su rafinerije i marketing izloženi manjoj potražnji i lošijim rafinerijskim maržama.

Ina je u prvih devet mjeseci u maloprodaji prodala 16% manje goriva nego lani, no u trećem tromjesečju pokazuje se “zdrav rast”, s gotovo 300 kilotona prodanog goriva. Inin neto dug smanjio se za 18% te iznosi 2,5 milijardi kuna.

Sándor Fasimon, predsjednik uprave Ine, ističe da je turistička sezona bila nešto bolja od očekivane, no njen utjecaj i sezonsko povećanje prometa nisu mogli nadomjestiti općenito lošije okruženje.

“Godina poput 2020. teško se može ponoviti, no jesenske i zimske mjesece također je teško predvidjeti, a potpuni ekonomski oporavak i dalje nije blizu”, kaže Fasimon.