Njemački i francuski burzovni indeksi u srijedu prijepodne ošto su pali, gotovo 3 posto, a paneuropski STOXX 600 spustio se na najnižu razinu od lipnja nakon vijesti da dva najveća gospodarstva u Europi ponovno zaključavaju gospodarske aktivnosti.

Rasprodaja na burzama zahvatila je sve sektore, a najsnažniji pad pogodio je dionice automobilskog i građevinskog sektora. Uvođenje strožih epidemioloških mjera nije laka odluka za kancelarku Angelu Merkel jer bi joj ove odluke mogle i politički naštetiti s obzirom na protivljenje koje dolazi čak i iz njezine stranke.

Mjere od 4. studenog

Njemačka kancelarka jučer poslijepodne održala je telefonsku konferenciju s premijerima saveznih pokrajina kako bi dogovorila zatvaranje svih restorana i barova od 4. studenoga.

Mjere bi bila ne snazi do kraja mjeseca. Samo bi škole i dječji vrtići radili, stoji u nacrtu prijedloga objavljenom prije sastanka. U Njemačkoj je u utorak potvrđeno gotovo 15.000 novozaraženih osoba, a zbog sprečavanja daljnjeg širenje zaraze građani bi mogli izlaziti samo s članovima vlastitog kućanstva.

Predviđene su kazne za one koji prekrše propise, no do zaključenja broja detalji nisu bili poznati. Suglasnost čelnika 16 njemačkih saveznih pokrajina donosi i zatvaranje teretana, noćnih klubova, kino dvorana, kazališta te zabranu održavanja koncerata.

Trgovine bi mogle ostati otvorene budu li primjenjivale stroge higijenske mjere i ograničile broj kupaca, a restorani će isporučivati hranu samo za dostavu. Vlada je do sada izbjegavala uvesti drugo zaključavanje pošto je prvo razdoblje takvih mjera teško pogodilo gospodarstvo.

No Merkel je u utorak upozorila na opasnost za njemački zdravstveni sustav ako zaraza nastavi eksponencijalno rasti, a ministar gospodarstva Peter Altmaier rekao je da bi zemlja do kraja tjedna mogla imati 20.000 novozaraženih na dan. Altmaier je za njemačku televizijsku mrežu ARD u srijedu kazao da je Njemačka u vrlo teškoj situaciji s pandemijom.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

„Brojke novozaraženih eksplodiraju i prijete kapacitetu zdravstvenog sustava, prema tome i ljudskim životima i mi moramo djelovati“, istaknuo je Altmaier. „Sada se borimo kako bi imali više-manje miran Božić“, izjavio je Stephan Weil, premijer pokrajine Donje Saske za ARD.

„Ne možemo dopustiti da ova situacija izmakne kontroli“, dodao je Weil. Predviđa se da savezna vlada osigura financijsku pomoć tvrtkama koje će biti najteže pogođene zatvaranje. Samo „nužna, neturistička“ noćenja bit će dopuštena, a bordeli, bazeni, kozmetički studiji i saloni za masaže i tetoviranje morat će zatvoriti vrata. Ostat će otvoreni frizerski saloni i fizioterapeutski centri.

Za jesensko zaključavanje, doduše nešto blaže nego proljetno, odlučila se i francuska vlada. Televizijska postaja BFM izvijestila je kako zaključavanje na nacionalnoj razini stupa na snagu u četvrtak u ponoć, ali da vlada razmatra mogućnost da škole ipak ostanu otvorene, prenosi Reuters.

Predsjednik Emmanuel Macron sinoć se putem TV-a obratio građanima s obzirom da su u protekla 24 sata u Francuskoj 523 osobe preminule od posljedica bolesti COVID-19. To je najviši dnevni broj preminulih od 22. travnja.

Od početka pandemije u Francuskoj je zaraženo 1,2 milijuna ljudi, a 33.417 je umrlo. Broj zaraženih ne opada iako je vlada u nekoliko velikih gradova, poput Pariza, još prije dva tjedna uvela policijski sat od 21 do 6 sati ujutro.

Rezultat s odgodom

Kako piše Bloomberg, Francuska opet kreće putem zaključavanja iako je proljetno iskustvo pokazalo da stroge mjere daju kakvog-takvog rezultata tek nakon nekoliko tjedana. Prvo zaključavanje u Francuskoj je uvedeno 17. ožujka, a broj novozaraženih nastavio je rasti još mjesec dana.

Nakon toga, krivulja je počela tek blago padati. Jean-Francois Delfraissy, glavni medicinski savjetnik francuske vlade, ističe kako političari moraju donijeti teške odluke. „Drugi val pandemije vjerojatno će biti gori od prvoga“, smatra Delfraissy. No, teške odluke imaju i svoju političku cijenu.

To prije svega vrijedi za njemačku i talijansku vladu s obzirom na razjedinjene stavove o upravljanju pandemijom između lokalne i nacionalne razine vlasti, ali i sve masovnijim prosvjedima desnice zbog novih restrikcija i „korona tiranije“.

Primjerice, predsjednik vlade njemačke pokrajine Tirinške Bodo Ramelow, član stranke Die Linke, izjavio je u utorak kako neće slijediti prijedloge savezne vlade. K tome, Daniel Günther, čelnik Schleswig-Holsteina i član Merkeličine Kršćansko-demokratske unije naglasio je da se oštro protivi zatvaranju restorana.

U Italiji je dio vlasnika teretana i kino-dvorana već najavio kako neće poštivati vladinu odluku o zatvaranju. Francuska vlada do sada je izbjegavala javnu polemiku o potrebi uvođenja novog zaključavanja, dok se španjolska vlada dosjetila jadu i ovlastila lokalnu samoupravu da samostalno donosi odluke o strožim mjerama na svom području.

Tako je na lokalnu razinu prebacila „vrući krumpir“ uvođenja nepopularnih mjera, ali i spriječila reprizu proljetnog sukoba s lokalnim vlastima oko opsega epidemioloških ograničenja. Restriktivnije lokalne mjere radi suzbijanja zaraze u pojedinim žarištima dobra su ideja, ocjenjuje za Bloomberg Azeem Majeed, profesor javnog zdravstva na londonskom Imperial College.

„Vlade su do sada nevoljko htjele prebaciti odgovornost na lokalnu razinu i osloboditi im novac. Preferirale su centralizirani model, koji nažalost nije tako dobro funkcionirao“, kazao je Majeed.