Tko god da pobijedi na izborima 3. studenog, Trumpova politika ‘Amerika na prvom mjestu’ ostavit će nemirnu ostavštinu za Europu.

Trump ili Biden, SAD će nastaviti međunarodnu trgovinu i ekonomske sankcije nastaviti koristiti kao oružje radi postizanja vlastitih političkih ciljeva ili napretka američkih kompanija – a Kina je upravo počela koristiti ekonomsku ucjenu za pojačavanje globalne dominacije.

Sankcije SAD-a, jednom usmjerene na teroriste ili osobe iz “nemirnih država”, uključujući Iran i Sjevernu Koreju, sad su usmjerene na europske tvrtke i državne dužnosnike.

Sankcije i ovisnost

Kao primjer uzmite gradonačelnika Franka Krachta. On nikad nije pretpostavljao da će ga se smatrati teroristom ili diktatorom. Sigurno ne radi toga što je na funkciji gradonačelnika u njemačkom pomorskom gradiću Sassnitzu, niti radi toga što je odgovoran za gradsku luku na Baltičkom moru.

Sad je suočen sa sankcijama dvostranačke koalicije u Kongresu SAD-a, a ona se protivi produbljivanju ekonomskih veza s Rusijom i europskoj ovisnosti koju takav projekt navodno predstavlja. Sankcije prijete i lokalnim tvrtkama, ako nastave raditi na Sjevernom toku 2 Njemačko – Ruskog cjevovoda. Luka u Sassnitzu, koja snažno ovisi o projektu, možda neće preživjeti nepovoljne ekonomske okolnosti.

Brojni tvrde da je Sjeverni tok 2 loš projekt ili se otvoreno suprotstavljaju njegovoj gradnji. Možda imaju dobre razloge za takav stav. Ali, čak i kritičari Sjevernog toka vjerojatno neće podržati vanteritorijalne prijetnje državnim dužnosnicima ili tvrtkama, osobito iz zemlje koja tvrdi da je blizak partner Europe.

Pa čak i kritičari Sjevernog toka moraju se suočiti s činjenicom da je ovo samo jedan primjer korištenja ekonomske ucjene iz Washingtona.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

U rujnu je Trumpova administracija nametnula mjere protiv glavne tužiteljice Međunarodnog kriminalnog suda (ICC), Fatou Bensoude te joj onemogućila pristup bilo kojem bankovnom računu ili kreditnoj kartici – iz jednostavnog razloga što je istraživala navodne ratne zločine SAD-a.

Tako se dugotrajna rasprava o subvencijama za zrakoplovstvo intenzivirala prošle godine kad je Washington nametnuo tarife od 7 milijardi dolara na europski uvoz – nauštrb vinara i proizvođača sira i maslinovog ulja iz Francuske, Italije i Španjolske.

Ono što je zabrinjavajuće je činjenica da SAD nije usamljen u takvom ponašanju. Kina je isto tako koristila prijetnju trgovačkim sankcijama na njemački izvoz automobila, kao način za jačanje položaja Huaweija u izgradnji 5G infrastrukture zemlje. Isto je tako u travnju prijetila i ograničavanjem dostave medicinskih proizvoda u Nizozemsku, kako bi ih natjerala da promijene ime vlastitog ureda u Tajvanu office.

Takvo ponašanje zemalja, uključujući i Kanadu i Australiju, koje se nisu “dobro ponašale” po mišljenju Pekinga, pokazuje da bi Kina uskoro mogla poduzeti i oštrije mjere kako bi europsku politiku natjerala na suradnju.

Za poslovanje europskih tvrtki, slika je još gora. Nadzor izvoza od strane Kine i SAD-a mogao bi se koristiti za nadzor trgovanja Europe s nepovezanim trećim zemljama. Pravila za ponovni izvoz znače da tvrtke sa sjedištem u Europi moraju zahtijevati odobrenje Pekinga ili Washingtona za izvoz svojih proizvoda na specifična tržišta.

Ova ograničenja izvoza europskih proizvoda mogu se primijeniti jer mali broj proizvoda u lancu opskrbe originalno dolazi iz tih zemalja.

Mogućnosti Europe, u slučaju ovakvog vanteritorijalnog pritiska, poprilično su ograničene. Međutim, postoji način za pojačavanje vlastitog oružja.

Ovisnost o dolaru

Europljani bi mogli utjecati da Europska izvozna banka (EEB) omogući trgovanja koja financijske sankcije SAD-a pokušavaju ograničiti. Ključna uloga američkog dolara i financijski sustav SAD-a za trgovanje i projiciranje financija znači da su tvrtke i institucije EU često ranjive, čak i kad nisu izravno uključene u EU-US trgovanje.

Ovo bi zemljama članicama EU dalo značajnu prednost i značilo bi da su one, u slučaju bilo kakvog prijepora sa SAD-om ili Kinom, “prevelike za sankcije”. To bi oslobodilo i Europu od njene ovisnosti o dolaru i moglo omogućiti trgovanje s drugim zemljama, kao što je Rusija, što bi za posljedicu imalo neprijateljstvo Pekinga i Washingtona.

Digitalna valuta mogla bi Europi dati veću slobodu u srednjem razdoblju i smanjiti ovisnost o financijskom sustavu SAD-a. Prateći vodstvo Kine, koja razvija vrlo naprednu digitalnu valutu koja će dovesti transakcijske partnere u njenu mrežu plaćanja, Europska središnja banka (ECB) mogla bi uspostaviti vlastitu platnu infrastrukturu za digitalni euro.

Ovo bi smanjilo opasnost od sveobuhvatnog otkrivanja podataka o transakcijama i povećalo suverenitet Europe u infrastrukturi plaćanja. Isto tako je i vrijeme da Europljani shvate stvarni financijski utjecaj ekonomske agresije Kine i SAD-a.

Redovita izvješća EU mogu pokaza cijenu i nedostatke nametnute europskim kompanijama i analizirati točan postotak europskog udjela na tržištu koji je izgubljen u korist globalnih konkurenata, kao što je Kina, što je posljedica jednostranih sankcija.

Europa bi tada mogla nametnuti naknade za kineske ili kompanije iz SAD-a na europskom tržištu te na taj način ispraviti poremećaj na tržištu.

Stvarnost je da, u pojačano podijeljenom svijetu, Europa više ne može stajati po strani dok treće zemlje agresivno nameću pravila, proganjaju njene zemlje članice i potkopavaju vodeće osobe međunarodnih organizacija, kao što je ICC.

U tim okolnostima, EU i sve njene zemlje članice, trebaju se pripremiti za razvoj novih i potencijalno snažnijih, mogućnosti za obranu vlastitog tržišta.