Hrvatska je 52. od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije na IMD Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2020., što je pogoršanje za jedno mjesto u odnosu na lanjski poredak. Rezultate izvješća, za koje je u veljači i ožujku provedeno istraživanje, objavio je Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost. Ljestvica, koja mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije, temeljena je na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost, uz tri potkategorije i 52 kriterija.

Pomak na ljestvici

Hrvatska je uspješna prema rezultatima u stupu znanja gdje zauzimamo 41. mjesto na ljestvici i gdje je kroz godine zabilježen pozitivan pomak, kao i u tehnologiji gdje smo 49. Najlošiji smo u spremnosti za budućnost gdje zauzimamo 62. mjesto od 63 zemlje (lani smo bili 61.), a pali smo i u potkategoriji talenata na 61. mjesto s lanjskog 58. Pozitivni indikatori za Hrvatsku obuhvaćaju odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije te investicije u telekomunikacije. Među slabostima su međunarodno iskustvo, obuka zaposlenika, razvoj novih tehnologija, ulaganje u istraživanja, prilike i prijetnje, investicije u sektor telekomunikacija.

Iz HUP ICT udruge komentirali su da je digitalna konkurentnost Hrvatske ipak porasla te da su nam potrebne hitne promjene za rast digitalne ekonomije. Predsjednik udruge Boris Drilo naveo je pozitivan nedavni iskorak Vlade kada su snižavanjem cijena za radio frekvencijski spektar povećali privatne investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu, inače jake točke prema ovom izvješću. “Razvoj i primjena tehnologije ocijenjeni su kao slaba točka, što bi se moglo značajno i relativno brzo poboljšati promjenom Strategije pametne specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta, čime bi ICT firme mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja”, rekao je Boris Drilo, predsjednik HUP ICT udruge.
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti prvo i drugo mjesto zadržali su SAD i Singapur, zatim Danska, Švedska, Hong Kong, Švicarska, Nizozemska, Republika Koreja, Norveška i Finska. U odnosu na lani, 29 zemalja je zabilježilo pad na ljestvici, 23 zemlje su napredovale, a 11 su zadržale poziciju. Bolje od Hrvatske stoje sve naše susjedne zemlje – Slovenija je na 31. mjestu, Bugarska je zadržala 45. mjesto, dok je Mađarska pala na 47. mjesto. U zadnjih par mjeseci Infobip, Infinum i Nanobit, a od ranije i Rimac Automobili, čijim smo uspjesima svjedočili, pokazali su da hrvatski ICT sektor postaje sve prepoznatljiviji na globalnoj mapi, no unatoč manjem napretku, to nije dovoljno za napredak na svjetskoj sceni. Stevica Kuharski, principal fonda Fil Rouge Capital i skaut startupa, smatra da je taj proces počeo prije petnaestak godina. “Ranih 2000-tih započelo je prepoznavanje tehnologije kao nositelja promjena, a njezino prihvaćanje trajalo je desetak godina. Nakon toga je započelo uvođenje biznisa i poslovnih procesa u tehnologiju.

Proces od 10-ak godina

Danas smo kao društvo stasali i prihvaćamo tehnologiju kao biznis, pa smo spremni za idući korak – preuzimanja i investicije. Taj će proces trajati idućih desetak godina”, kaže Kuharski čiji je Fil Rouge Capital od ranije dio tog procesa.Istovremeno upozorava da su izvan tehnološkog svijeta stvari drugačije, sporije se odvijaju, često nemaju strategiju ni viziju te da rijetko postoji ozbiljan razvoj. “Non-tech svijet je pravi nositelj poduzetništva i dok se iskustvo iz tehnološkog svijeta ne prelije na njega, Hrvatska će i dalje ostati nekonkurentna. Potreban je samo mali korak i akcija – non-tech poduzetnici trebaju postati otvoreniji, više slušati i, ono najvažnije, inovirati. Ne smiju se uljuljati u stabilan prihod već stremiti rastu i razvoju, kako svog posla, tako i sebe”, smatra Kuharski.