Skupina od dvadesetak znanstvenika iz Brazila i Velike Britanije sada tvrdi da je ustanovila zašto – virus je ostao bez domaćina.
Brazilski grad Manaus, koji je bio razorno pogođen pandemijom koronavirusa, možda je imao toliko mnogo zaraženih da su njegovi stanovnici izgradili “kolektivni imunitet”, navodi se u preliminarnoj studiji.
Tijekom svibnja virus se toliko brzo širio Manausom, najvećim radom u Amazoniji, da su izvještaji iz prepunih bolnica bili dramatični, a broj ukopa povećao se pet puta u odnosu na prošlu godinu. No ubrzo je uslijedio rapidan i neobjašnjiv pad broja zaraženih i umrlih.
Brazilski grad Manaus, koji je bio razorno pogođen pandemijom koronavirusa, možda je imao toliko mnogo zaraženih da su njegovi stanovnici izgradili “kolektivni imunitet”, navodi se u preliminarnoj studiji.
Tijekom svibnja virus se toliko brzo širio Manausom, najvećim radom u Amazoniji, da su izvještaji iz prepunih bolnica bili dramatični, a broj ukopa povećao se pet puta u odnosu na prošlu godinu. No ubrzo je uslijedio rapidan i neobjašnjiv pad broja zaraženih i umrlih.
Skupina od dvadesetak znanstvenika iz Brazila i Velike Britanije sada tvrdi da je ustanovila zašto – virus je ostao bez domaćina.
U studiji koja još nije prošla recenziju ostalih znanstvenika, skupina koju je vodila Ester Sabino s Instituta za tropsku medicinu pri Sveučilištu Sao Paulo analizirala je uzorke iz gradske banke krvi i testirala ih na antitijela koronavirusa. Po njihovoj procjeni, od prvog slučaja u ožujku koronavirusom je bilo zaraženo između 44 i 66 posto stanovnika Manausa.
To bi moglo biti dovoljno da se u gradu s 1,8 milijuna stanovnika stvorio imunitet krda.
Neobično visoka stopa infekcije upućuje na to da je kolektivni imunitet imao značajnu ulogu u kasnijoj fazi epidemije, napisali su znanstvenici u studiji koja je objavljena na portalu medRxiv.
Foto: Lucas Silva/dpa /DPA/PIXSELL
“Svi pokazatelji ukazuju na to da je tako velika izloženost virusu smanjila broj novih slučajeva zaraze i smrti u Manausu”, izjavila je Sabino, profesorica medicine na Sveučilištu Sao Paulo koja je koordinirala studiju.
Manaus je na vrhuncu zaraze u svibnju bio poprište jezivih prizora iz zagušenih bolnica, iskapanja masovnih grobnica i tijela koja su se gomilala u hladnjačama.
Foto: Lucas Silva/dpa /DPA/PIXSELL
Tada je u ondje dnevno umiralo nešto manje od 80 ljudi. Taj prosjek dramatično je pao posljednjih tjedana, na 3,5 smrti dnevno.
No stručnjaci ističu da je pokušaj stvaranja kolektivnog imuniteta opasan put.
“Zajednički imunitet putem prirodne infekcije nije strategija. To je znak da vlada nije uspjela kontrolirati zarazu i to je platila velikim gubitkom života”, komentirao je Florian Krammer, profesor mikrobiologije u sveučilišnoj bolnici Mount Sinai u New Yorku.
Drugi stručnjaci upozoravaju da bi imunitet krda mogao biti kratka vijeka.
U Manausu je 2462 ljudi umrlo od covida-19. Da je država, imao bi drugi najviši mortalitet na svijetu sa 100,7 smrti na 100.000 stanovnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu