Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 16. rujna održan je sastanak između ministrice Nataše Tramišak i predstavnika Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske udruge za biomasu Crobiom. Izmijenjena su mnogobrojna stajališta o mogućim prioritetima budućeg djelovanja drvoprerađivačkih tvrtki koje su životno zainteresirane za snažnije uključivanje u aktualne i buduće EU programe.

Na šumi baziran sektor već predstavlja važan izvor zapošljavanja na ruralnim i slabije razvijenim područjima Republike Hrvatske, a upravo bi se kroz promjenu poticajnih politika moglo povećati broj i količinu projekata koji bi vrlo brzo mogli aplicirati za europska sredstva. Dio promjena je potrebno usmjeriti prema budućem programiranju, ali i prema izradi podzakonskih akata, primjerice vezano uz primjenu Zakona o brdsko-planinskim područjima.

Niskougljični pristup

Od drvno-prerađivačke industrije se očekuje još angažiraniji pristup kada je u pitanju razvoj inovativnih projekata s avangardnim razvojnim temama poput proizvodnje tekstilnih vlakana iz drva, bio ulja ili drvnih goriva treće generacije po uzoru na skandinavske zemlje ili germanska područja unutar EU koja šumu i drvo postavljaju u središte razvoja kružnoga gospodarstva s velikim niskougljičnim učinkom. Na šumi bazirani sektor zapošljava više od 53.000 radnika i proteklih godina je ostvarivao oko 10% ukupnog izvoza RH. Sa zalihama drvne mase od više od 400 mil. m3 Hrvatska raspolaže značajnim drvnim resursom koji mora postati okosnica razvoja ruralnih područja, uz nove strateške smjernice i zelene EU politike koje se baziraju na niskougljičnom pristupu koji razvojno favorizira šumu i drvne materijale, a EU je osigurala i znatna sredstva unutar Zelenog plana.

Provedba ekoloških politika eu

Hrvatska ima 72% državnih šuma, što znatno olakšava provedbu europskih ekoloških politika, poput kružne ekonomije koja promovira veće lokalno korištenje drvnih proizvoda, a što podrazumijeva i manji utjecaj na klimatske promjene i postizanje većih koristi od šume za lokalno stanovništvo.

“Sastanak je bio vrlo koristan i predstavljene su važne teme, od kojih želim istaknuti potrebu za boljim globalnim brendiranjem lokalnih drvnih proizvoda te za stvaranje pretpostavki za proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti. Postojeći sirovinski model doprinosi zadržavanju lokalnog stanovništva, a u narednom periodu treba pronaći učinkovite mehanizme poticanja ulaganja na područjima bogatim šumama, kako bi se poticale zelene investicije, odnosno kako bi se drvo prerađivalo blizu šume i kako bi se smanjio ugljični otisak. Razgovarali smo i o ulozi razvojnih banaka, financiranju razvoja velikih gospodarskih subjekata, a predložili smo i direktne prijave u Bruxelles u sklopu programa InvestEU”, kazala je ministrica Nataša Tramišak.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost