Konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte u suradnji s Poslovnim dnevnikom objavila je globalno istraživanje o tehnološkom vodstvu za 2020. godinu pod naslovom Kinetičko vodstvo smjelo mijenja poslovanja, u kojem je prvi put sudjelovala i Hrvatska, odakle se odazvalo 15-ak tvrtki. U istraživanju je putem intervjua i internetskih upitnika sudjelovalo 1376 tehnoloških i poslovnih rukovoditelja iz 69 država svijeta. Cilj istraživanja bio je ispitati opseg i razvoj tehnološkog vodstva s naglaskom na agilno i kinetičko vodstvo kao pokretače korjenitih promjena, koji moguće prilike pretvaraju u strateške poslove na konkurentnom tržištu trgovačkim društvima. Među zaključcima istraživanja navodi se da tehnološki lideri danas ne bi trebali biti tek sukreatori posla ili operateri, već da trebaju preuzeti glavnu ulogu u poticanju promjena, o čemu se u upitnicima i intervjuima izjasnilo čak 69 posto ispitanika. Odnosi se to na tehnološke lidere koji imaju viziju, prepoznaju trendove, izazove i prilike da svoju tvrtku pozicioniraju unaprijed 100 godina, kako smatraju neki od ispitanika. Prema Deloitteovu izvješću, tehnološki predvodnici čine tek 11,6 posto globalnog stanovništva, no na njihovu čelu je kinetičko vodstvo koje je ključno za otpornost, oporavak i strategiju rasta organizacije. Navodi se i, između ostalog, da su cijene javnih dioničkih društava koja su u ulozi tehnoloških predvodnika narasle za sedam posto više od sektorskog prosjeka od 2017.

Društvene i gospodarske okolnosti na globalnoj razini, uzrokovane pandemijom novog koronavirusa, utjecale su na poslovanje “licem u lice” kakvo znamo, no istovremeno u prvi plan gurnule nove modele funkcioniranja i digitalizaciju, zahvaljujući kojoj su mnoge organizacije ne samo da su opstale, već su postale otpornije i agilnije. Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog odjela Deloittea i partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, kaže da se uz takvo vodstvo kompanija može oporaviti od trenutačne pandemije, a istovremeno utvrditi koje ulagačke inicijative i inicijative za preobrazbu organizacijama mogu pomoći u dugoročnom napretku.

U bliskoj će budućnosti mogućnost suradnje i zajedničkog pronalaska rješenja u većim ekosustavima pomoći poduzećima u inovaciji te pri preraspodjeli proračuna za tehnologiju i prioritete. Već danas vodeće tvrtke imenuju snažne i iskusne osobe za uloge/članove u svojim upravama, s fokusom na digitalne tehnologije kao pokretače promjena i digitalnih transformacija, a ne više kao funkciju podrške. Takve tvrtke su pokazale brzinu i snagu pozitivnih odgovora u prošlim mjesecima Covid-19 krize te su sada u konkurentnijoj poziciji. Iz istraživanja zaključujemo kako je i za hrvatske tvrtke najbolji recept za pobjede u budućnosti brza tehnološka transformacija koja će koristiti nove digitalne tehnologije, te razviti i brzo plasirati na tržište nove digitalne usluge i proizvode za “novo normalno” tržište”, poručio je Bazianec.

U inovacije ulaže njih 36%

U usporedbi s 2015. godinom, tehnološko vodstvo operativnu ulogu zamijenilo je ulogom partnera poduzećima koja su usredotočena na strategiju rasta; danas upravo takvo tehnološko vodstvo bilježi dvostruko veći rast u poslovanju i više ulaže u inovacije, o čemu se izjasnilo 36 posto ispitanika. Većina kompanija je, suočena sa zatvaranjem granica i lockdownom od ožujka do svibnja, što prije morala naći novi model funkcioniranja, a zaposlenicima omogućiti fleksibilan oblik rada, stvoriti dobre uvjete i umrežiti se, kada se podigla svijest o prednostima i potrebi za digitalnim tehnologijama neovisno o industriji. Ispitanici su u istraživanju istaknuli da tijekom krize postoje tri vremenska okvira: odgovor kompanije na krizu, oporavak tijekom kojeg kompanija uči i jača, te napredak uslijed kojeg kompanija stvara “novo normalno”. Ispitanici stoga smatraju kako nitko ovu krizu ne smije zaboraviti jer, osim što se već događala, ponovit će se nekad u budućnosti, a upravo je ovo vrijeme kada prilike za učenje i razvoj ne bi trebale izmicati. Cilj je da svaka tvrtka osigura alate za povezivanje, pristup i suradnju u skladu s poslovnim potrebama. U nepredvidljivim situacijama poput pandemije koja ostavlja posljedice na gospodarstvo u cijelom svijetu, ili neki drugi oblik tzv. “crnog labuda”, istovremeno otkrivamo gdje se kriju potencijali za budućnost i tko ih treba predvoditi. Ispitanici i stručnjaci iz IT sektora budućnost poslovanja temelje na četiri ključne osobine: agilnost, fokus na klijente, usredotočenost na rast te naglasak na tehnologiju.

Agilni pristup i fokus na klijente

Tehnološki predvodnici mogu spremno dočekati promjene u poslovnom okruženju dok istovremeno ulažu u buduća rješenja; takvim se agilnim pristupom služi 42 posto predvodnika u odnosu na 14 posto referentnih organizacija. Njihov prioritet su klijenti (60 posto) i inovacije (66) te uvođenje novih poslovnih modela (52 posto). Kod referentnih organizacija 53 posto ispitanika klijente smatra glavnim prioritetom, a njih 44 posto inovaciju. U izvješću se navodi i da tehnološki predvodnici cijene vrijednost tehnologije na razini izvršnih direktora i članova odbora, što rezultira većim ulaganjima u tehnološke inicijative. Čak 69 posto direktora i članova odbora koji su sudjelovali u ispitivanju smatra kako uspješno vodstvo obilježava promjena, vizija i inovacija u sljedeće tri godine.

Meke vještine

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U ICT sektoru već se dugo nameću i tzv. meke vještine čija će uloga, pogotovo nakon pandemije koja je utjecala na način komunikacije, postajati sve važnija. Prema izvješću Deloittea, 69 posto ispitanika izdvojilo je među mekim vještinama kreativnost, 55 posto njih emocionalnu inteligenciju, a 54 posto njih kognitivnu fleksibilnost kao glavna obilježja za budućnost.

Ispitanici su ustvrdili kako nije dovoljno zaposlenicima omogućiti usavršavanje samo u tehničkim područjima, već da je potrebno razvijati i učiti o prilagodbi i empatiji jer u zdravom radnom okruženju raste produktivnost.