Nakon što je pred kraj srpnja odradila redovnu godišnju skupštinu dioničara Privredna banka Zagreb u priremama je za novo izvanredno okupljanje suvlasnika. Ona bi se trebala održati 16. listopada, a na dnevnom redu bit će izmjena statuta koja će omogućiti online skupštine u budućnosti. Otvaranje vrata za online skupštine iskorak je bankarskog sektora prema često spominjanoj paradigmi “novog normalnog” i promjeni poslovnih procesa u okolnostima epidemije koronavirusa kojoj se ne nazire kraj.

Za drugu po veličini domaću banku sa 87,5 milijardi kuna aktive i petinom udjela na tržištu, statutarne izmjene idu u smjeru dozvole da se rad glavne skupštine prenosi zvukom i slikom. “Uprava banke može, u skladu s pretpostavkama propisanima mjerodavnim propisima, omogućiti dioničarima da elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava, u cijelosti ili djelomično, u slučaju kada ni osobno niti putem punomoćnika na njoj ne sudjeluju u mjestu u kojem se glavna skupština banke održava.

Uprava banke će odrediti opseg i način ostvarivanja prava dioničara u pozivu na Glavnu skupštinu Banke”, stajat će ubuduće u statutu. Uprava će, također, odlučiti kako omogućiti dioničarima da daju glasove pisanim putem ili elektroničkom poštom kada ne sudjeluju na skupštini, a svi detalji odredit će se u pozivu na skupštinu. Iz PBZ-a su nam potvrdili da se prilagođavaju uvjetima pandemije. “Statut banke mijenja se kako bi se ostvarivanje prava dioničara na glavnoj skupštini banke uskladilo s tehnološkim rješenjima vremena u kojem banka posluje te kako bi se dioničarima omogućio još jedan način glasovanja u uvjetima uzrokovanim pandemijom Covid-19, a što omogućuje odredba članka 274. stavak 1. i 2. Zakona o trgovačkim društvima”, kažu iz PBZ-a.Fizičko distanciranje i limitiranje okupljanja nužnim su se pokazali u kontroli širenja koronavirusa, a nakon šest mjeseci života s epidemijom izgledno je da će biti neizbježni još dugo vremena. Dojučer privremena ograničenja pretvaraju se u trajne prepreke za koje se mora pronaći rješenje.

U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) još tijekom ‘lockdowna’ bavili su se skupštinskom tematikom, uz napomenu da je to pitanje zakonski regulira Zakon o trgovačkim društvima pa primjena nije u njihovoj nadležnosti. Kako je Poslovni dnevnik već pisao, prema članku 274. tog propisa u Hrvatskoj je teoretski moguće organizirati virtualnu, odnosno online glavnu skupštinu. U tom članku nalazi se odredba o ostvarivanju prava dioničara kojom je određeno da se statutom društva može predvidjeti ili ovlastiti upravu (upravni odbor) da dioničarima omogući da elektroničkom komunikacijom ostvaruju sva ili samo neka prava u cijelosti ili djelomično kada ni osobno ni putem opunomoćenika na njoj ne sudjeluju. Također, statutom se može ovlastiti upravu da dioničarima omogući da glasove daju pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom.

No, stvari ipak nisu toliko jednostavne jer istodobno mora biti zadovoljeno nekoliko uvjeta. Prvi od njih nalaže da kompanija na skupštini mora omogućiti komuniciranje u realnom vremenu. Ono, također, mora biti obostrano, da dioničari mogu sudjelovati u radu skupštine, drugim riječima glasovati kao i oni koji su fizički prisutni. Posljednji se uvjet tiče sigurnosti i provjere identiteta nalažući dioničkom društvu da osigura identifikaciju dioničara uz sigurnost online komuniciranja da ne može doći do “nepromjenjivosti očitovanja” volje izražene elektroničkim putem.

Prvu virtualnu skupštinu putem Zoom platforme krajem svibnja održala je tvrtka Mon Perin iz Bala čiji je većinski vlasnik Plinio Cuccurin. Čini se da su niske brojke oboljelih tijekom ljeta, kada se tradicionalno održava velik dio godišnjih skupština, to pitanje gurnule u drugi plan. Pogoršavanje epidemiološke situacije i jesen pred vratima ponovno aktualiziraju priču jer, neovisno o COVID-u 19, život i posao moraju ići dalje.