Samo troje znanstvenika u Hrvatskoj polazi specijalistički diplomski studij projektnog menadžmenta, odnosno kolegija u vezi sa znanstveno-istraživačkim radom, kojeg je cilj ljude naučiti menadžerskim vještinama na području znanosti. Ali, doktorske studije projektnog menadžmenta u Osijeku i Dubrovniku završilo je ili ih pohađa oko 200 ljudi iz znanosti, no to je još daleko ispod razine koju traži “gospodarstvo temeljeno na znanju”.
Od 20 do 50 godina
Prije godinu dana Vlada je usvojila dokument “Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske”, gdje su među osnovnim ciljevima navedeni preustroj znanstvenog sustava, poticanje istraživačkih partnerstava, snažno povezivanje znanosti i gospodarstva te uspostava poticajnog okvira za njihov zajednički razvoj, intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u okvirnim programima Europske unije i slično. Međutim, u Hrvatskoj je povezivanje spoznaja iz prirodnih znanosti s menadžerskim i ekonomskim vještinama u samom začetku. Tako je tek prošle godine pokrenut prvi dvogodišnji diplomski studij projektnog menadžmenta, u suradnji Instituta “Ruđer Bošković” i Visoke škole za poslovno upravljanje “Baltazar Adam Krčelić” iz Zaprešića. “Prva generacija studenata upisanih u školsku godinu 2005./06. brojala je 44 studenta, dok je ove školske godine studij upisalo 65 ljudi, u dobi između 20 i 50 godina”, kaže voditelj studija dr. Neven Žarković, inače zaposlen u “Ruđeru”. Ističe kako od stotinjak upisanih na studij u Zaprešiću samo troje ima zaleđe u (prirodnim) znanostima, dok su ostali ekonomski obrazovani, a studiranjem projektnog menadžmenta, odnosno smjera znanstveno-istraživački rad, nastoje doći do potrebnih znanja za rad u znanstvenim institucijama, odjelima istraživanja i razvoja (R&D) i slično. “Imamo jednog magistra biologije, doktora kemije i diplomiranog inženjera biotehnloogije, dok iz privrede dolazi daleko veći broj ljudi uključujući zaposlenike Ine, Končara te mnogih malih i srednjih poduzeća”, kaže nam Žarković.Kako potaknuti ljude s područja znanosti pravi je izazov, u što bi se bez sumnje trebala uključiti država. “Naše društvo još ne prepoznaje R&D kao polugu razvoja”, ističe voditelj studija dodajući da su koristi projektnog menadžmenta orijentiranog prema znanosti višestruke. “Jedan projekt mora generirati drugi projekt pa su vještine i znanja naučena na studiju dugoročno korisna. Polaznici također dolaze do spoznaja vezanih uz intelektualno vlasništvo, učimo ih kako prijaviti i zaštititi patent te kako ga ponuditi tržištu”, napominje dr. Žarković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu