Niz dionika iz sustava prisilne naplate dugova na novčanim sredstvima, među kojima i vjerovnici, usred su velikog posla s pripremama za vraćanje ovrhe na stari režim, kad se očekuje da će dio njih biti spremniji nego ikad za proaktivno djelovanje u zajedničkoj ‘misiji’ s dužnicima, kao partnerima koji im formalno trebaju iskazati svoj interes za dobrovoljno plaćanje, po modelu obročnog plaćanja i uz određene otpise.

Pod pritiskom rokova koji cure – 18. listopada prestaju olakšice, i Vlada poziva sve aktere u području ovrhe za zajedničko djelovanje.

Dužnici fizičke osobe izlaze iz povoljne situacije: dio primanja koji im se nije ustezao zbog zastoja u provedbi ovrhe na stalnom novčanom primanju – plaći i mirovini, od 19. listopada čeka raniji režim, znači da će prestati osjećati benefit od olakšice omogućene Vladinim mjerama od proljeća.

To je poticaj za pregovore i nagodbe s vjerovnicima. No, prije toga trebaju se upoznati sa stanjem svog duga, što je kod Fine moguće (na javnobilježničke podatke trebat će pričekati). Sve ovrhe koje građane čekaju u redoslijedu na 19. listopada moguće je provjeriti, navode iz Fine, dodajući da ako već nemaju zaštićeni račun, bitno je da ga na vrijeme otvore.

To je moguće preko stranice Fine učiniti jednostavno, popunjavanjem obrasca. Prema predsjedniku Uprave Fine Draženu Čoviću, svi koji su promijenili poslodavca ili su dobili otkaz pa primaju naknade od HZZ-a, kao i u slučaju isplata određenih naknada od HZMO-a, pozvani su da o tome hitno obavijeste Finu preko istog obrasca, ili u svakoj poslovnici Fine na šalteru.

“Pozivamo sve dužnike građane da putem sustava e-Građana provjere koje ih ovrhe čekaju 19. listopada. Putem sustava mogu dobiti očevidnik s popisom svih ovrha – to su ukupni iznosi, podaci po vjerovnicima, iznosi glavnice, trošak   kamata, te mogu preuzeti preslike svih isprava, npr. presliku javnobilježničkog rješenja o vjerodostojnoj ispravi, i za svaku pojedinačnu ovrhu preuzeti specifikaciju naplate, što im je bitno da bi vidjeli koji je iznos duga dosad namiren”, navodi Čović.

Izvjesno je da će 19. listopada na Fini biti 229.033 blokiranih ovršenika potrošača i 7836 osoba koje samostalno obavljaju registriranu djelatnost.

Usto, za 47.043 građana imaju zaprimljene osnove za plaćanje nakon zastoja, kao i za 4108 obrtnika – to su svi koji nisu bili blokirani prije travanjskih dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

To ukupno, navodno, neće značiti npr. nešto više od 276.000 blokiranih građana te više od 11.000 obrtnika, jer, prema Fini, koliki će biti neto ukupno blokiranih na kraju listopada neće ovisiti o ukupnom broju osnova, kojih je manje, nego o tome koliko će novca biti na računima za plaćanje.

Naime, od 18. travnja do 31. kolovoza zaprimili su čak 40% manje osnova za plaćanje nego lani (rješenja koja su pravomoćna od ranije ili zadužnice), dok bilježnici navodno ne bilježe rast.

U tom smislu ovo je pravo vrijeme i prilika da bi se uz kulturu plaćanja dodatno promovirala medijacija i potaknule izvansudske nagodbe pa, što je moguće više, spriječilo ponovno bujanje blokada na računima za fizičke osobe ovršenike.

Odlučujući alat za simbolički početak novog procesa i preokret 23-godišnjeg trenda iz prisilnog u dominantno dobrovoljno plaćanje u rukama je dužnika. O ovršenicima ovisi inicijativa za razgovore i pregovore s vjerovnicama, a preostaje vidjeti hoće li se problem neaktivnih dužnika, pod utjecajem pucanja dužničkog balona, učinkovito mijenjati.

Prve procjene govore da će dio njih biti potaknut na javljanje vjerovnicima koji dobro reagiraju na najave, posebice kod izvansudskog, tzv. prijateljskog plaćanja dugova, de facto nagodbama.

Kako navodi direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski, za dužnike je bolje da i prije isteka moratorija planiraju plaćanje dugova i izbjegnu dodatne troškove (zakonske zatezne kamate i troškove postupka).

“I inače u svakodnevnoj praksi nastojimo izbjeći pokretanje pravnih radnji koje građanima mogu stvoriti dodatni financijski teret. Svima je zapravo u interesu dogovoriti razuman model i s otplatom početi čim prije, a posebno dužnicima, jer su upravo odgađanje i nedostupnost dužnika generatori dodatnih troškova u odnosu na inicijalni dug.

Dakako, prepoznavanje i razlikovanje građana koji nemaju nikakvu opciju rješavanja dugova je ključno i na to godinama upozoravamo – da reguliranje ovrha ne možemo promatrati kao socijalnu mjeru, već socijalnim mjerama obuhvatiti one uistinu socijalno ugrožene, a svima ostalima pomoći u podmirenju obveza na najbezbolniji način.

Upravo zato naša je uobičajena praksa individualni pristup svakom slučaju te osmišljavanje modela otplate koji su realni i mogući, prema specifičnostima i situaciji svakog dužnika, kako se nikome ne bi ugrozili osnovni uvjeti za život. Model koji je najavila Vlada to prepoznaje i vjerujemo da će donijeti rezultate, samo treba pažljivo i obzirno pristupiti provedbi”, kaže Cerinski.

Prema njihovom iskustvu, trećina ovršnih predmeta podmiruje se jednokratnom ustegom, i to su isključivo dugovi do oko 1000 kuna. Sve ostalo bude ustegnuto na rate po prirodi i praksi ovršnog postupka.

S druge strane, dvije trećine predmeta se usteže u više navrata (primjerice, dug od 10.000 kn usteže se i 10 mjeseci), a idući dug koji prispije na naplatu ionako čeka svoj red i time ne opterećuje dužnika dodatno.

To znači da, kaže, ako se od vas želi naplatiti više vjerovnika, ukupni iznos dugovanja neće se naplaćivati istovremeno. I uz to, svaki dužnik ima zaštićeni račun na koji se uplaćuje većina njegovih primanja, “a prosječan iznos ustege s Fine je oko 1000 kuna mjesečno”. “Povećani broj ovrha koje su se nakupile tijekom moratorija ne znači da se povećao broj dužnika, odnosno broj blokiranih građana.

Riječ je o povećanju broja postupaka, gdje različiti vjerovnici u posljednjih nekoliko mjeseci imaju nova potraživanja prema jednom te istom dužniku.

Nakon isteka posebnih mjera dužnik neće morati mjesečno izdvajati više no što je izdvajao u postojećem procesu otplate, već će mu se produljiti trajanje otplate, ovisno o broju vjerovnika koji čekaju u redoslijedu na svoje potraživanje”, kaže Cerinski, dodajući da je važno razumjeti da su mnogi dužnici nekome vjerovnici i obrnuto pa se i o tome mora voditi računa.