Uvoz je jedan od najvećih problema jer iz inozemstva stižu ogromne količine piletine i prerađevina, što malom BiH tržištu stvara velike probleme.
Stanje u sektoru peradarstva katastrofalno je loše, a riječ je o jednoj od najbolje uređenih grana u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, tvrde BiH farmeri.
“Istovremeno nadležne institucije i dužnosnici ništa ne poduzimaju i u posljednjih šest mjeseci nitko nije niti pokušao kontaktirati bilo koga iz peradarskog sektora. Dvadeset tisuća zaposlenih u peradarstvu je na koljenima, a optimizma da će biti bolje sve je manje”, navodi Mesud Pinjo, predsjednik udruženja peradara Federacije BiH.
Stanje u sektoru peradarstva katastrofalno je loše, a riječ je o jednoj od najbolje uređenih grana u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, tvrde BiH farmeri.
“Istovremeno nadležne institucije i dužnosnici ništa ne poduzimaju i u posljednjih šest mjeseci nitko nije niti pokušao kontaktirati bilo koga iz peradarskog sektora. Dvadeset tisuća zaposlenih u peradarstvu je na koljenima, a optimizma da će biti bolje sve je manje”, navodi Mesud Pinjo, predsjednik udruženja peradara Federacije BiH.
Potražnja, a time i cijena pilećeg mesa, tvrdi Pinjo, najniža je ikad zabilježena, uslijed čega su organizatori tova primorani ići prema smanjenju proizvodnje.
Stalno rade na modernizaciji
“Budući da smo mi farmeri u ulozi njihovih dobavljača to automatski donosi velike probleme u radu naših farmi.
Umjesto dosadašnjeg prosjeka od 6 turnusa tova godišnje, ako se uskoro nešto konkretno ne uradi, farmeri će imati samo 4 turnusa godišnje, što je s gledišta opstanka samih farmi alarmantan podatak koji vodi samo u jednom pravcu – gašenju farmi i ostanku bez posla i novčanih primanja za tisuće obitelji oslonjenih na taj sektor, što je oko 100.000 osoba koje žive od peradarstva”, navodi Pinjo.
On ističe da je uvoz jedan od najvećih problema jer se godišnje uvezu ogromne količine piletine i prerađevina, što malom BiH tržištom stvara velike probleme. Mnogobrojni fiskalni i parafiskalni nameti također su dodatno opterećenje za ovaj sektor.
“Ova proizvodnja državi na godišnjoj razini uplati više od 45 milijuna KM (oko 23 mil. eura) samo PDV-a, kao i ostalih državnih davanja. Od 2019. godine pileće meso koje naši farmeri proizvedu našlo se i na policama trgovina Europske unije. Farmeri stalno rade na modernizaciji i povećavanju kapaciteta svojih farmi kako bi bili spremni odgovoriti zahtjevima tržišta. Ali sada sami jednostavno ne možemo dalje”, tvrdi Pinjo.
On je uputio javni poziv svim nadležnim institucijama da konačno poduzmu konkretne mjere u rješavanju problema u peradarstvu jer je situacija i više nego ozbiljna i traži hitnu reakciju, kako bi izbjegli gašenje i uništavanja jedne od najperspektivnijih grana poljoprivrede.
Ispunili uvjete za izvoz u EU
Inače, u svibnju prošle godine, nakon dugotrajnih napora BiH proizvođača za dobivanje svih dozvola koje su nužne za izvoz pilećeg mesa na tržište Europske unije, prvi kamioni bili su spremni za izvoz.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju dogodila se značajna stagnacija i zatvaranje tržišta za BiH proizvode od pilećeg mesa. Od 2012. godine BiH intenzivno radi na ispunjavanju uvjeta za izvoz u EU, među kojima je osnivanje Veterinarske inspekcije na državnoj razini, monitoring zaraznih bolesti i zoonoza, edukacija farmera i ispunjavanje zadanih uvjeta za klaonice i inspekcije.
Međutim, nakon dozvole za izvoz na EU tržište moralo se liberalizirati i tržište BiH, zbog čega veliki europski mogu bez zapreka sudjelovati na tom tržištu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu