Poslovanje banaka, pa i profitabilnost, ove je godine kao i u raznim drugim segmentima gospodarstva obilježeno koronakrizom. No, jedna od stavki koje su već lani negativno utjecale na pokazatelje profitabilnosti su rizici sudskih sporova i prateće rezervacije. Za razliku od kreditnih rizika za koje su u 2019. smanjile ispravke vrijednosti, zbog rasta broja sporova koji se vode protiv banaka na više od 23.000 na razini sektora znatno su povećani troškovi rezervacija po toj osnovi. Broj sudskih sporova trend rasta bilježi više godina, a lani je bio posebno naglašen.

Očekivano, glavnina ih se odnosila na individualne sudske sporove za kredite odobrene u švicarskim francima. Kako se navodi u najnovijem izdanju HNB-ove publikacije Financijska stabilnost, banke su slijedom prošle godine za troškove sudskih sporova rezer­virale 1,1 milijardu kuna.

U HNB-u podsjećaju da je Vrhovni sud u oglednom postupku u vezi s kreditima u švicarskim francima zaključio da je sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/2015.) valjan, tj. da ima pravne učinke i kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Time je, zaključuju, stvoren temelj za ujednačenu sudsku praksu u postupanjima po pokrenutim tužbama.

Kako bilo, za banke je povećanje tih rezervacija znatno, za apetite ‘frankovaca’ koji su se upustili u sudovanje vjerojatno baš i ne.