Agencija Dialog komunikacije lansirala je seriju istraživanja #DialogKnows čiji bi rezultati trebali pomoći svim akterima komunikacijske industrije da se što bolje snađu u “novom normalnom” i pripreme na promjene koje su pred njima i nama.

Prvo istraživanje provedeno je u srpnju i obuhvatilo je utjecaj korona krize na komunikaciju kompanija, na komunikacijska ulaganja i na odnose sa zainteresiranim javnostima. U istraživanju je sudjelovalo 70 ispitanika.

“Na istraživanje su nas potakle promjene koje zamjećujemo u komunikacijskog industriji na lokalnoj i globalnoj razini uslijed pandemije koronavirusa.

Krenuli smo od pitanja koje si postavljamo sami i koja nam postavljaju naši klijenti – kako preraspodijeliti budžete, koji kanali najbolje funkcioniraju, na što je potrebno koncentrirati se u internoj komunikaciji, koji su prioriteti po pitanju komunikacije s medijima, jesmo li zadovoljni načinom na koji se naši poslovni partneri prilagođavaju promjenama, što je potrebno za dobru prilagodbu.

Na istraživanju je radilo troje ljudi iz Dialog tima, a plasirano je na Dialog newsletter databazu i na naš službeni profil na LinkedInu, gdje se nalaze ljudi iz komunikacijske industrije. Ciljana skupina bili su donositelji odluka iz područja marketinga i komunikacija”, objašnjava Marina Čulić Fischer, izvršna partnerica u agenciji Dialog komunikacije.

Kako tvrdi, neki rezultati su bili očekivani – primjerice to da je pandemija utjecala na većinu kompanija ili da su promjene dovele do značajnih promjena u poslovanju.

“Ono što nas je iznenadilo je da većina kompanija i dalje ulaže jednaka sredstva u komunikaciju, odnosno da je čak četvrtina oglašivača svoja ulaganja povećala za 30 do 50 posto. Očito je da su oni najagilniji u opasnosti prepoznali priliku i odlučili je iskoristiti”, kaže Čulić Fischer

Više na sadržaj i poticanje angažmana

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pandemija koronavirusa očekivano je utjecala na većinu kompanija, od čega na 44,3 posto značajno, a na 42,9 posto u manjoj mjeri. Samo 12,9 posto kompanija još nije osjetilo utjecaj na svoje poslovanje.

Među onima na koje je kriza utjecala, najviše (61,5 posto) je taj utjecaj osjetilo na izravnoj komunikaciji s potrošačima, nakon toga (24,3 posto) na internoj komunikaciji, a 14,3 posto na komunikaciji s medijima. Promjene su u većini kompanija (55,7 posto) dovele do značajnih promjena u poslovanju, dok je trećina kompanija (28,6 posto) još u fazi pripreme adekvatnog odgovora na krizu.

Čulić Fischer komentirala je i koji nadolazeći trendovi se mogu iščitati iz ovog istraživanja.

˝Promjene u poslovanju dovest će do promjena u strategijama vezanim uz komunikacijska ulaganja, unutar kojih će se budžeti za digitalnu komunikaciju još više povećati. Sveti gral transformacijskog uspjeha biti će prilagodba izravne komunikacije s potrošačima.

Društvene mreže izlaze iz komforne zone, jači naglasak će se staviti na sadržaj, kreativnost i poticanje angažmana pratitelja. Industriji evenata trebat će duže vrijeme da se oporavi, event agencije moraju pronaći nove izvore prihoda. Svi zajedno moramo biti kreativniji u pristupu oblikovanju komunikacije, a preživjet će samo najagilniji i najinovativniji”, poručuje Čulić Fischer.

Bez obzira na utjecaj korona krize i značajne promjene u poslovanju, zanimljivo je da većina ispitanika (50 posto) i dalje ulaže jednaka sredstva u svoje komunikacijske budžete. Otprilike isti broj kompanija ulaže više (25,7 posto), odnosno manje (24,3 posto).

Oni koji ulažu manje u najvećoj mjeri su smanjili svoja komunikacijska ulaganja za 10-30 posto i to 69,6 posto ispitanika, što je skoro identično kretanju ulaganja kod ispitanika koji su svoje budžete u istom omjeru povećali, njih 73,7 posto. Čak četvrtina ispitanika povećala je ulaganja za 30-50 posto.

Ispitanici su rekli da su najviše povećali budžete za društvene mreže (47,5 posto), a na drugom mjestu je izravna komunikacija s potrošačima (37,3 posto).

Online dobiva bitku po pitanju ulaganja u odnosu na televiziju – 64,5 posto ispitanika više ulaže u digitalnu komunikaciju, a njih 30,6 posto u TV. Od segmenata u koje se ulaže manje, očekivano su najviše pogođene BTL aktivnosti (46,3 posto), a gotovo podjednako PR (27,8 posto) i ATL (25,9%).

Najčešće vijesti o novim proizvodima

Kao i u pretkrizno vrijeme, hrvatske kompanije najčešće u javnost plasiraju vijesti o novim proizvodima (61,4 posto), slijede vijesti vezane uz promjene u menadžmentu (18,6 posto), dok su na trećem vijesti vezane uz društvenu odgovornost (17,1 posto).

U segmentu interne komunikacije najveći naglasak je očekivano stavljen na sigurnost zaposlenika (44,3 posto), transformacija poslovanja je na visokom drugom mjestu (27,1 posto), a efikasnost timova na trećem (25,7 posto).

Većina ispitanika, točnije 58,6 posto njih djelomično je ili jako (njih 30 posto) zadovoljna načinom na koji su se njihovi poslovni partneri, odnosno oglašivači/agencije/mediji, prilagodili promjeni situacije. Zamjerke su na nedostatak kreativnosti (38,1 posto), nedostatak agilnosti (31 posto) i nedostatak fleksibilnosti (21,4 posto).