Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora provela je godišnje istraživanje među njemačkim i hrvatskim članovima o poslovnoj klimi u Hrvatskoj, a prvi put ispitivane ulagačke namjere u tekućoj godini pokazale su znatnu zainteresiranost njemačkih tvrtki za investiranje u Hrvatsku. Potencijalna ulaganja u 2007. iznose 1,5 milijardu eura, koja bi njemačke tvrtke realizirale nizom infrastrukturnih i turističkih projekata, a prema riječima direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komora dr. Petera Presbera anketa potvrđuje pozitivno ozračje koje se naziralo i lani. “Više od 90 posto poduzeća zadovoljno je sa svojim sadašnjim poslovanjem u Hrvatskoj, a 60 posto ih smatra da dobro posluje, što je 8 posto više nego prethodne godine. S daljnjim poboljšanjem poslovanja računa 70 posto ispitanika”, objašnjava dr. Presber.

Pozitivna prognoza
U Komori navode kako se i u dijelu procjene općenitog stanja u gospodarstvu jasno ocrtava pozitivni trend: 73 posto tvrtki zadovoljno je svojim poslovanjem, a to je 7 posto više nego preklani. Oko trećine ispitanih poduzeća dalo je pozitivnu prognozu gospodarskog razvoja za 2007. godinu. “Pozitivne prognoze reflektiraju se u rastućim investicijama poduzeća koja su sudjelovala u anketi. Gotovo 70 posto ispitanika investiralo je 2006. u Hrvatskoj, a od njih 77 posto ima povećan opseg ulaganja u odnosu na prethodnu godinu. Više od polovine tih poduzeća planira dodatno povećanje ulaganja za 2007., pri čemu je riječ o višemilijunskim iznosima”, objašnjava Presber. Komora očekuje dodatne impulse daljnjoj izgradnji njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa započetih lani pod pratonatom politike. U srpnju prošle godine njemačka i hrvatska vlada uspostavile su, prema riječima dr. Presbera, na inicijativu njemačkih poduzeća gospodarsko-politički dijalog između Njemačke i Hrvatske kako bi se podržala strateška suradnja u sektorima kao što su energetika, prijevoz, turizam, zaštita okoliša te malo i srednje poduzetništvo. Formirane su radne skupine u kojima se identificiraju i unapređuju projekti od obostranog interes, a prvi projekti predstavljeni su u studenom 2006. u Berlinu u nazočnosti potpredsjednika hrvatske Vlade Damira Polančeca i parlamentarne državne tajnice u Saveznom ministarstvu za gospodarstvo i tehnologiju Dagmar Wöhrl koji i predsjedaju gospodarsko-političkom dijalogu s hrvatske, odnosno njemačke strane. Tim su dijalogom, a koordinira ga Komora, mobilizirana ponovno neka njemačka poduzeća koja su prije izvjesnog vremena imala idejna rješenja za projekte, ali ih zbog nedostatka pravog partnera i nepovoljnih uvjeta nisu realizirala. Suradnja velikih poduzeća u okviru zajedničkih projekata ima za cilj jačanje hrvatskog gospodarstva i izvoznog potencijala, a prema Komori riječ je o volumenu investicija predloženih samo od njemačkih poduzeća koji dosad iznosi 1,5 milijardu eura, i to u području infrastrukture i turizma.

Obostrani interes
“Zajedno s našim hrvatskim i njemačkim partnerima Komora će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi se u obostranom interesu ostvarili ne samo ovi strateški projekti već i povećala mogućnost suradnje za što veći broj srednje velikih poduzeća”, zaključuje dr. Presber. U anketi je sudjelovalo 45 hrvatskih i njemačkih poduzeća od ukupno 262, koja čine članstvo inače najbrojnije i najmlađe Komore. Tradicionalno dobri bilateralni odnosi između Njemačke i Hrvatske posljednjih su godina kontinuirano jačali, i to na političkoj i gospodarskoj razini, a otvaranje pregovora s RH u listopadu 2005. dalo je dodatni impuls razvoju gospodarskih odnosa. Robna razmjena kontinuirano raste od 2000., a do sredine 2006. njemačka su poduzeća ostvarila 21 posto svih stranih ulaganja u Hrvatsku, no potencijal je daleko veći kao što pokazuje najnovije istraživanje.

Korupcija i manjak transparentnosti

Što se tiče okvirnih uvjeta vezanih za ulazak investicija u Hrvatsku, tu je za razliku od poslovnih perspektiva prema mišljenju ispitanika došlo do minimalnih pomaka. Korupcija i nedostatak transparentnosti kod javnih natječaja, administracija koja je vrlo često neefikasna te nedostatak fleksibilnosti zakonske regulative vezane uz radno pravo navode se kao glavne prepreke, a najveće zadovoljstvo izražavaju zbog razvoja potražnje na domaćem tržištu, motiviranosti zaposlenika, pristupa drugim tržištima unutar regije te kvalitete i dostatnog broja lokalnih dobavljača. Iako u Komori napominju da su neke procjene okvirnih uvjeta vrlo kritične, ističu kako anketirana poduzeća Hrvatsku smatraju zemljom u kojoj se isplati investirati.