Ruski zakonodavci odredili su da 24. lipnja bude neradani dan zbog održavanja parade povodom 75 godina od pobjede u drugom svjetskom ratu.
Ruska vlada proglasila je dva dodatna neradna razdoblja kako bi održala Paradu pobjede i omogućila glasanje na referendumu, što je rusku privredu koštalo više od pet milijardi dolara.
Kako ocjenjuje ruski tisak, obustava rada iz Kremlja dodatni je udarac za rusku ekonomiju koja je pred oštrom recesijom i očekuje gubitak od dvije godine privrednog rasta kao rezultat epidemije koronavirusa.
Ruska vlada proglasila je dva dodatna neradna razdoblja kako bi održala Paradu pobjede i omogućila glasanje na referendumu, što je rusku privredu koštalo više od pet milijardi dolara.
Kako ocjenjuje ruski tisak, obustava rada iz Kremlja dodatni je udarac za rusku ekonomiju koja je pred oštrom recesijom i očekuje gubitak od dvije godine privrednog rasta kao rezultat epidemije koronavirusa.
Ruski zakonodavci odredili su da 24. lipnja bude neradani dan zbog održavanja parade povodom 75 godina od pobjede u drugom svjetskom ratu, koja je bila zakazana za nacionalni praznik 9. svibnja. Neradni dan bio je i 1. srpnja kako bi to bio posljednji dan tjedna u kojem je nacija glasala na referendumu o ustavnim reformama.
Neradni dani usred tjedna zaustavili su privredu koja se tek počela otvarati nakon produžene karantene u travnju i svibnju, kažu ekonomisti. Rusija je već “jedan od lidera” kada su u pitanju plaćeni praznici, rekao je ekonomist Vladimir Miklaševski.
On procjenjuje da je trošak oba praznika dostigao 300 milijardi rubalja u smislu izgubljene proizvodnje – ili više od 8,5 milijardi dolara tijekom dva dana.
Gubitak bi mogao biti i dvostruko veći jer, kako kaže, restorani, suvenirnice i turizam nisu mogli iskoristiti povećanje potrošnje zbog restrikcija uslijed koronavirusa.
Heli Simola, viši ekonomista Instituta za privrede u tranziciji Banke Finske, dao je grubu procjenunu da je taj gubitak iznosio oko 0,4 posto od godišnjeg BDP-a Rusije – oko 6,8 milijardi dolara.
Dmitrij Dolgin, ekonomist ING banke procjenjuje da je oko jedne trećine ruske privrede moralo biti zaustavljeno tijekom tih dodatnih neradnih dana, uglavnom u proizvodnji, građevini, financijskom i obrazovnom sektoru.
“Ukupni negativni efekti dva dodatna neradna dana mogli bi iznositi oko 1,5 posto mjesečnog BDP-a u lipnju i srpnju – ili oko dva do tri posto godišnjeg BDP-a”, rekao je. Izraženo u novcu, to je ekvivalent između 3,4 i 5,1 milijarde dolara”, rekao je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu