Tri mjeseca nakon potresa koji je pogodio Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju, Hrvatska i dalje nema cjeloviti Zakon o obnoviti niti konačnu procjenu financijske štete. Kako bi obnova Zagreba bila što bolja i kvalitetnija, Poslovni dnevnik je u sklopu konferencije Budućnost građevinskog sektora okupio relevantne dionike kako bi razmijenili kvalitetne ideje i mišljenje, s fokusom na obnovu kao potencijalni hrvatski “new deal”.

Glavni urednik Vladimir Nišević u uvodnom je govoru kao nit vodilju istaknuo pitanje je li Hrvatska dovoljno financijska jaka da to sama sprovede u djelo. “Osnovna ideja također je odgovor na pitanje za sve ljude koji su ostali bez krova kada će se moći vratiti u svoje domove te kada će jezgra Zagreba ponovno biti sigurna. Želimo naglasiti i kako je ovo pitanje struke, a ne pitanje politike, jer je sama pandemija pokazala da je potrebno vjerovati stručnjacima”, poručio je Nišević.

Izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, Ivica Rovis, u pozdravnom je govoru istaknuo kako je važno žurno djelovati i iskoristiti modernu tehnologiju, materijale i dostupne ljudske resurse, te istovremeno brinuti o zdravlju građana, Podsjetio je kako su 22. ožujka, kada je potres pogodio Zagreb i okolicu, aktivirali sve službe i hitno reagirali kako bi zbrinuli građane, dok su inženjeri krenuli u obilazak objekata kako bi prikupili najvažnije podatke.

Rovis je naveo kako je pregledano više od 25.000 objekata, od čega 1039 ima crvenu oznaku, odnosno potpuno su neupotrebljive, žutom (privremeno neuporabljive) je označeno 4889 objekata, dok je njih 18.769 uporabljivo. U potresu je, dodao je Rovis, oštećeno i više od 30.5000 građevina.

Još ljepši i otporniji grad

“Ove brojke pokazuju kolika je šteta, a sama obnova Zagreba bit će najveći infrastrukturni pothvat u povijest. Ovo je također jedinstvena prilika za dubinsku obnovu stradale infrastrukture. Koristeći znanja naših i stranih stručnjaka imamo sve potrebne preduvjete za obnovu koja će rezultirati još ljepšim i otpornijim gradom. Važno je usmjeriti se na obnovu i gradnju učinkovitih objekata koji će biti otporni na sve promjene, s time da budu energetski učinkoviti, da se smanji potrošnja energije u zgradama te prema integraciji zelenih i plavih rješenja; od krovova, fasada do krajobraznih rješenja. Energetska učinkovitost mora biti jedna od najvećih težinskih faktora”, rekao je gradonačelnikov izaslanik.

Zagreb će, dodao je, učiniti sve da građanima pomogne kroz novčanu pomoć i subvenciju kamata za kredite za obnovu nekretnina. “Prioritet je osigurati građane te omogućiti kvalitetnu obnovu i normalno funkcioniranje Zagreba. Ono što napravimo danas, trajat će desetljećima”, poručio je Ivica Rovis.

Da obnova Zagreba može biti hrvatski “new deal” smatra i Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, koji je istaknuo kako kriza može postati i prilika zahvaljujući znanju i ranijim iskustvima. Na panelu ‘Otkud 80 milijardi kuna za obnovu grada Zagreba’ rečeno je da novca za obnovu Zagreba ima i sigurno će ga biti, no preduvjet je da napravimo kvalitetne programe, i prije svega, odgovarajuću regulativu kroz Zakon o obnovi Zagreba.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uhlir ističe da postojeći zakoni ne reguliraju materiju koja bi riješila problematiku novonastale situacije s masovnom obnovom Zagreba nakon potresa. Radi se o zgradama koje su javne, mješovite i privatne.

“Prema postojećom regulativi, država može sudjelovati u obnovi privatnih zgrada samo po kriteriju sigurnosti zgrade za stanovnike i građane. Tu vidim malo prostora za ulazak privatnog kapitala jer se uglavnom radi o privatnim zgradama koje služe za život građana, a ne vidim kako bi se tu dao ostvariti neki ozbiljniji prihod. Možda po pitanju ESCO-a gdje bi se, uz obnovu, išlo u energetsku učinkovitost. Povijesna jezgra je pak turistička, kulturna i povijesna cjelina od nacionalne važnosti i tu se država mora uključiti. Da zaključim, privatnom kapitalu mislim da nema mjesta u obnovi stambenih zgrada”, kaže Uhlir.

Dodaje da se izgraditi sustav koji će, kako za Zagreb, tako i za sve ovakve i slične slučajeve funkcionirati.

Otvaraju se nove prilike

Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba prisjeća se da su oni nakon potresa prvim izvidima ustanovili da je šteta ogromna te su odmah bili svjesni da će se neki konkretni iznos moći odrediti dubinskom analizom za svaki pojedini projekt jer se radi, između ostalog, o velikom broju objekata pod konzervatorskom zaštitom, a i dobrim dijelom i o zgradama s još nerazjašnjenom vlasničkom strukturom.

“Nakon tri dana smo uputili Vladi prve prijedlog za obnovu grada. Smatramo da bi se prvo morali osloniti na Fond solidarnosti jedinica lokalne uprave i samouprave, a u koji Grad Zagreb godišnje uplati 860 milijuna kuna. Taj novac bi se, izmjenom postojećih zakona, trebao sada uplaćivati u novi Fond za obnovu Zagreba. Gradonačelnik Milan Bandić je višekratno ovo predlagao premijeru i Vladi, ali do sada nismo dobili nikakvu povratnu informaciju”, kazao je Rovis.

I on upozorava da je nužan novi i sveobuhvatni zakon o obnovi Zagreba koji bi sve ove navedene probleme obuhvatio i riješio. “Ima puno privatnih obiteljskih kuća čiji vlasnici nisu mogli čekati novu regulativu nego su sami krenuli u obnovu. Treba vidjeti što s tim. Isto tako, ima dosta oštećenih starih zgrada u centru i na Gornjem gradu, no treba biti svjestan da sve staro nije nužno i vrijedno. Stoga će se morati napraviti sveobuhvatni arhitektonski, konzervatorski, investicijski i svaki drugi program koji će nam dati mnoge odgovore”, navodi Rovis.

Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda Europske investicijske banke (EIB), najavljuje da će EIB svakako sudjelovati u obnovi Zagreba, no da je prije svega nužno riješiti regulatorni okvir.

“Najavljena je donatorska konferencija za obnovu Zagreba na razini EU gdje će se vidjeti koliko će sama EU, zemlje članice i institucije osigurati novca, na nakon toga će se uključiti i banke, razvojne i poslovne kroz kreditiranje”, kazao je Kovačev. I on je istaknuo da je ESCO model nešto što bi se u Zagrebu moglo sasvim legalno po EU pravilima koristiti masovno u obnovi Zagreba.

Iskoristiti EU fondove

Damir Vuletić, pomoćnik direktora Odjela za energetsku obnovu javnih zgrada APN-a upozorava da je ESCO model baziran na uštedama energije – rade se isključivo mjere koje donose energetske uštede, a ne prihvaća nikakve statičke ili slične projekte.

“Činjenica je da bi gotovo sve ove zgrade koje su oštećene u Zagrebu i bile u nekom trenutku predviđene za energetsku obnovu. Stoga bi trebalo pričekati da se iz nekih drugih izvora financira njihova statika, a onda bi se u nekom trenutku na njih u završnoj obnovi mogao primijeniti i ESCO model”, kazao je Vuletić. Dodao je da je veliki problem da smo izgubili svojevrsni kontinuitet jer su odrađeni ESCO projekti u prethodnom razdoblju malo zastali zadnjih godina. Josip Čengija, voditelj projekata u REGEA-i ističe da je ova agencija u suvlasništvu tri županije i Grada Zagreba tako da je ona sama po sebi svojevrsni servis Zagrebu u situaciji poput ove.

“Imamo značajno iskustvo koje možemo prenijeti na ovu situaciju – da u mjere kojim smo se do sada bavili, energetska učinkovitost, sada uključimo i protupotresne, statičke i druge kriterije. Siguran sam da možemo osigurati da nam se iz EU fondova financiraju i projekti i programi koji daleko prelaze okvire samo energetske obnove. Tu vidimo i priliku da se jače uključi privatni kapital”, kazao je Čengija.