Prošli tjedan započeli su prvi vidljivi koraci stavljanja na noge tvrtke Uljanik Brodogradnja 1856, koja bi trebala oživjeti ugašenu proizvodnju u propalom pulskom brodogradilištu. Provedena je, naime, dokapitalizacija i temeljni kapital je unosom imovine povećan s 20 tisuća na šet milijuna kuna.

Prethodno je imenovana i direktorica tvrtke, a dužnost je, nakon dva privremena stečajna upravitelja i nekadašnjeg predsjednika uprave Uljanika Emila Bulića, preuzela Marija Ružić, koja je ujedno i stečajna upraviteljica krovne Uljanikove tvrtke.

Pored toga i Vlada je donijela odluku da će u daljnjoj fazi poduprijeti pokretanje same proizvodnje jamstvom za 32,5 milijuna kuna kredita koji bi Uljanikova tvrtka trebala ishoditi kod HBOR-a ili poslovnih banaka. Paralelno stečajni upravitelji Uljanikove dvije najveće tvrtke, Uljanika d.d i Uljanik Brodogradilišta, u ovom kompleksnom slučaju, čini se, ne djeluju baš koordinirano.

Loris Rak, koji vodi postupak u Uljanik Brodogradilištu, skeptičan je prema dinamici cijelog postupka pokretanja UB 1856, a i nije odveć, kako je vidljivo iz njegovih izvještaja, upoznat s realizacijom planova koje je pripremila Marija Ružić.

Za danas zakazanu skupštinu vjerovnika pripremio je tako prijedlog da se oprema koju je Uljanik Brodogradilište trebalo unijeti u temeljni kapital UB 1856 iznajmi, na što su iz redova državnih institucija uslijedile najave da će dati kontraprijedlog.

No, jučer nam je Rak pojasnio kako je taj prijedlog pisan u vrijeme kad još nije bila imenovana uprava, te je to trebalo biti privremeno rješenje dok se ne postave osnovni uvjeti za početak funkcioniranja UB 1856.

Rak će, pak, od vjerovnika tražiti i odobrenje za brzu prodaju dijela imovine iz stečajne mase koja je u njegovoj nadležnosti, i to nekretnina procijenjene vrijednosti oko 20 milijuna kuna, no pritom ne želi da se prodaja održi standardnim modelom putem Fine, nego izravno, javnim prikupljanjem ponuda ili dražbom, po uvjetima koje odredi Odbor vjerovnika.

Izravnim licitiranjem Loris Rak tvrdi da će se zaobići dugu proceduru, a moguće i postići bolju cijenu u odnosu na zakonski model prodaje putem Fine, koji predviđa da se dražba odvija u četiri kruga, pri čemu se u prvome starta s minimalnom cijenom od 75 posto službeno procijenjene vrijednosti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Riječ je, inače, o nekretninama s kojih je Rak u međuvremenu uspio skinuti zabilježbe, koje su uglavnom upisali država i Grad Pula, te neke privatne osobe. Sam spomen prodaje Uljanikovih nekretnina, međutim, budi sumnju, nakon što je namjera gradnje stambenog kompleksa na lokaciji brodogradilišta možda i najviše pridonijela negativnom završetku pokušaja spašavanja Uljanika, no Rak ističe da ovdje nije riječ o kvadratima koji su važni za osnovnu djelatnost, a interes njega kao stečajnog upravitelja je namiriti potraživanja vjerovnika.

Dražba do 9. rujna

S druge strane, stečajna upraviteljica Marija Ružić pokrenula je postupke dražbi za Uljanikove brodove, pri čemu prvi put na licitaciju ide i novogradnja 526, brod za prijevoz žive stoke, koji se od 2017. nalazi na navozu, a na čijem se dovršetku ujedno temelji i plan za početak poslovanja Uljanik Brodogradnje 1856.

Početna mu je cijena postavljena na 96,3 milijuna kuna, a dražba završava 9. rujna, do kada je ujedno i rok za licitaciju za brod za prijevoz rasutog tereta, gradnju 527, za koju je istaknuta minimalna cijena od 55,7 milijuna kuna.

Za Lorisa Raka je slaba točka u priči o pokretanju proizvodnje u novoj tvrtki i činjenica da za brod 526 još nije poznat kupac. Moguće je, kaže, da ga u slučaju izostanka interesa kupaca preuzme država kao razlučni vjerovnik, no za to nema pismenih isprava od Vlade i Ministarstva gospodarstva, iako je on to od njih tražio. Stavljanje na dražbu tog broda u prvom koraku nije bilo predviđeno, no sada je dražba i za ovaj brod pokrenuta.

Nismo od stečajne upraviteljice dobili pojašnjenja, no više sugovornika vezanih uz ovaj predmet pojašnjavaju da su postupci dražbe na imovini na kojoj postoje zabilježbe neminovni zbog zakonskih obveza, ali u ovom slučaju i zbog osiguranja transparentnosti, koju se nastoji dodatno održati zbog Europske komisije.

Kredit od 32,5 mil. kuna

Iz Bruxellesa se, naime, pozorno promatra i pokretanje aktivnosti u novoj tvrtki u Puli, kao i realizaciju plana spašavanja 3. maja, za čiji je nastavak važan završetak dražbe broda 514, za prijevoz automobila i kamiona. Za taj brod je na dražbi koja je bila zakazana prije korone postavljena početna cijena od 213 milijuna kuna, s predviđenim rokom završetka dražbe 11. kolovoza.

Komisija, kako tvrde iz vladinih redova, ne koči projekt pokretanja proizvodnje kroz novu Uljanikovu tvrtku zbog rescue-aida danog Uljaniku prije stečaja, no neslužbeno se čuje da ima dosta pitanja i zahtijeva prema Vladi kako u ovom slučaju ne bi došlo do prelijevanja potpora.

U Plenkovićevoj Vladi sigurni su da će ovaj proces nastaviti brzo s realizacijom nakon što završe parlamentarni izbori.

Kredit od 32,5 milijuna kuna i jamstvo za njegov 100-postotni iznos kojim će se financirati početak rada, a za koju je na Vladi odluka donesena prošli tjedan, spremna je, kažu, za usvajanje čim se formira nova vladajuća većina i tim u Banskim dvorima, a i za brod 526, tvrde, ima kupaca, pri čemu bi dovršetak broda u Uljanik Brodogradnji 1856 bio isplativ.