Ove godine uvezeno je 2,075.123 kilograma sladoleda vrijednog 10,368.971 KM.
Uvoz sladoleda u BiH u prvih pet mjeseci ove godine manji je za 899.257 KM (oko 460.000 eura) u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ove godine uvezeno je 2,075.123 kilograma sladoleda vrijednog 10,368.971 KM, dok je lani u istom razdoblju uvezeno 2,119.727 kilograma u vrijednosti 11,268.238 KM. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da građani u BiH najviše konzumiraju sladoled koji dolazi iz Hrvatske.
Uvoz sladoleda u BiH u prvih pet mjeseci ove godine manji je za 899.257 KM (oko 460.000 eura) u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ove godine uvezeno je 2,075.123 kilograma sladoleda vrijednog 10,368.971 KM, dok je lani u istom razdoblju uvezeno 2,119.727 kilograma u vrijednosti 11,268.238 KM. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da građani u BiH najviše konzumiraju sladoled koji dolazi iz Hrvatske.
“Iz Hrvatske je uvezeno 989.736 kilograma sladoleda, vrijednog 4,391.403 KM”, kažu u UIO BiH, prenose Nezavisne novine. Osim iz Hrvatske, najviše sladoleda uvezeno je iz Srbije, a slijede Poljska i Mađarska, Slovenija, Francuska i druge europske zemlje. Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije RS, kaže da je u BiH ovogodišnji uvoz sladoleda manji zbog pandemije izazvane koronavirusom.
“Trgovci imaju značajan pad prodaje sve robe pa i sladoleda. Proizvodnja sladoleda je ozbiljna industrijska grana. Moraju se raditi velike količine, tako da je mala šansa da se na našem malom BiH tržištu razvije tvrtka koja može konkurirati strancima”, rekao je Trivić. Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da ovogodišnji uvoz govori o velikom smanjenju potrošnje.
“Ograničenje kretanja stanovništva i zatvaranje mnogih prodajnih objekata smanjilo je potražnju i potrošnju sladoleda, a time i uvoz”, ističe Gavran. Dodao je da je domaća proizvodnja minimalna, a u mnogim kategorijama i potpuno nepostojeća. “Iako BiH nikada nije imala dominaciju svog sladoleda ipak je postojao i domaći brend Eskimo i nije sve dolazilo iz uvoza”, rekao je Gavran.
Dodao je da je i poslije rata bilo pokušaja obnove ili pokretanja proizvodnje u različitim dijelovima BiH, međutim nikada nije ostvaren značajniji uspjeh i uglavnom je bila riječ o kratkotrajnim pokušajima.
“Budući da imamo razvijenu industriju mlijeka i konditorsku industriju, te da sami proizvodimo većinu ključnih sastojaka nužnih u proizvodnji sladoleda imamo potencijal u tom području”, objasnio je Gavran. Dodao je da su potrebna i značajna ulaganja u marketing i pristup širokoj prodajnoj mreži.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu