Unatoč apokaliptičnoj situaciji, otkrio je da bi ozbiljno razmislio o preuzimanju funkcije ministra turizma koju je već jednom odbio i dodao da je polovica dosadašnjih ministara turizma „zalutala“ na tu funkciju. „Neki su za sobom ostavili dobar trag, a neki se nisu snašli, ali četiri godine mandata za razvoj turizma su malo. Prvu godinu se upoznaju sa sustavom, drugu i treću mogu nešto odraditi, a četvrta je već predizborna. Mene su konzultirali u jednoj Vladi, kad se formirala, ali nisam prihvatio jer sam tada razvijao svoj privatni biznis. U međuvremenu sam upoznao sustav kao vlastiti džep, član sam vijeća HTZ-a osam godina i tu radimo dosta kvalitetno. Bi li danas prihvatio? To i mene zanima. Sigurno bih imao svoje uvjete i ako to može biti ispunjeno i ako se uspije oformiti jedna zdrava i kvalitetna ekipa, onda bih ozbiljno o tome razmislio“, kazao je Žgomba.

Kad bi postao ministar, što ipak ne smatra izglednom opcijom, posvetio bi se nekolicini problema koje vidi kao krucijalne. „Sad smo u jednoj specifičnoj situaciji i svakom ministru bi savjetovao tri mjeseca dubinske analize i postavi program za iduće četiri godine. Što se putničkih agencija tiče, prvo bih krenuo od posebnog postupka oporezivanja koji je u Europska komisija stavila u reviziju pa bi ga mogli mijenjati i mi. Poradio bih na vrednovanju privatnog sektora, tu pričamo o 700.000 smještajnih objekata od 1,1 milijuna koliko ih ukupno imamo. Za početak moramo odrediti je li to socijalna ili gospodarska kategorija, sada je očito socijalna jer nijedan ministar nije pokušao riješiti taj problem. Paušalni porez je zastario jer u mnogim slučajevima to nije više dopunska djelatnost već osnovna i u tom slučaju ih treba izjednačiti s hotelima i drugim subjektima, ali time bi izgubili glasove. Sada je možda prilika da se fiskalni teret u turizmu ravnomjernije rasporedi. Još jedna važna točka je razrađen sustav promocije i razvoja turizma“, elaborirao je Žgomba, dodavši da se u idućoj godini možemo nadati povratku na 50 posto lanjskog prometa ako se situaciju s koronom opet na zakomplicira. Poručio je i kako sumnja da će do kraja svog radnog vijeka doživjeti povratak Hrvatske na turistički nivo koji smo dosegli zadnjih par sezona.

Naglašava da se mora smanjiti PDV za turizam jer se bez toga nećemo moći „tući“ s konkurencijom koja će se već dogodine vratiti u punoj snazi, a i sada nas ugrožavaju spuštanjem cijena. „Neću reći da su ljudi spremni riskirati zdravlje, ali da su spremni malo zažmiriti na jedno oko i otići za 50 posto jeftinije ljetovanje, to jesu“, drži Žgomba.

Unatoč oštrom padu gostiju i potražnje, domaći pružatelji smještaja i usluga i dalje ne spuštaju cijene. “Vlasnici hotela dovoljno su sposobni da naprave neku svoju ekonomiju. Držanje visokih cijena u smanjenoj potražnji nije ekonomski logičan potez. Međutim, cijene na tržištu ne regulira ni ministar turizma ni direktor HTZ-a nego isključivo tržište. Rekao bih da se nisu svi snašli u tome. Svi možda očekuju da će biti bolje nego što to sada izgleda. S druge strane, imate lažnu nadu i lažnu sigurnost jer imate rezervacije prije korone, a pitanje je koliko su one zaista stvarne. U mojoj smo kompaniji radili izračune i simulacije, ali i razgovarali s gostima: onih koji će stvarno doći je od 15 do 20 posto. Mislim da se tu možda stvara zabluda kod onih koji su popunjeni do kraja”, rekao je Žgomba i poručio da oni koji ne spuštaju cijene igraju ruski rulet.

„Ove sezone će se sve događati u last minuteu, čeka nas igra živaca između pružatelja usluga i kupaca, ali dokle god je potražnja bitno manja nego ponuda, kupac je taj koji je car“, ističe.

Pozdravio je Cro karticu kao dobar projekt, ali krivo tempiran jer nijedan poslodavac trenutno nema novca za takvo nešto, dok najave nacionalnog booking portala smatra jeftinim populizmom koji nema uporišta u poslovnoj realnosti. „To je predizborna tvorevina. Želim vjerovati da HR neće novom vladom promijeniti tržišnu ekonomiju i postat državna ekonomija. Ovo je po meni pokušaj da se podilazi jednom određenom dijelu biračkog tijela sa nedovoljno suvislim prijedlogom jer nema ni ideje tko i kako će to platiti“, pojasnio je Žgomba, dodavši kako su neke zemlje to već pokušavale, ali da je riječ o komercijalnoj stvari koja zahtjeva ozbiljna ulaganja.

Pozdravio je vaučere za putničke agencije naglasivši kako im je to omogućilo da prežive najgori udar krize i poručio da će mjere Vlade za pomoć gospodarstvu donekle odgoditi čistku na turističkom tržištu. No, Darwinističko plijevljenje drži neminovnim i prognozira da nekvalitetne i one koji se ne znaju prilagoditi čeka nestanak s tržišta.

Njegova tvrtka, Uniline je lockdown dočekala na zdravim nogama pa su s bankarima već dogovorili kreditne linije koje im omogućuju preživljavanje do iduće sezone. „Da mi je netko prošle godine rekao da ću doći svom bankaru i reći mu da ću poslovati s gubitkom, ali ne prevelikim, i da će on na to reći – odlično i dati mi potrebna sredstva, rekao bih mu da je lud“, uz smijeh je kazao Žgomba, dodavši kako će i banke u ovoj situaciji morati pokazati razumijevanje i voditi računa i o svojim klijentima, a ne samo svojoj bilanci.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

„Svi smo u istom košu, zato mora biti solidarnosti“, zaključio je u BizCastingu.