Zbog korona krize hrvatski proizvođači vina zapali su u velike probleme jer se procjenjuje da bi ove godine pad prodaje mogao biti od 30 do čak 50 posto, a posebice se veliki pad očekuje kod buteljiranih vina. Pad prodaje bi mogao biti značajniji kod manjih vinara dok se u manjem postotku može očekivati kod većih vinarija i kroz prodaju putem trgovačkih lanaca.
Urušavanje prodaje izravno utječe i na problem likvidnosti te prekomjernih zaliha vina koje će prouzročiti probleme u otkupu i preradi grožđa iz berbe 2020. godine.
Sažetak je ovo zaključaka Odbora za vinogradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, koji s nadležnim institucijama kontinuirano pokušava pronaći izlaz kroz predlaganje seta mjere koje bi trebale pomoći da se sadašnja kriza prebrodi te da se kroz pomoć države posljedice ublaže.

Vinarije će bti pune zaliha
Prodaja buteljiranog vina, koja je okosnica prodaje većine vinara, stala je zbog pada HoReCa segmenta odnosno prodaje u ugostiteljskim objektima koji su bili ili su još uvijek zatvoreni. Značajan je utjecaj i na rinfuzno vino, a kako većina vinara plasira vino izravno ili neizravno, te kroz turizam, i u ovom segmentu se osjeti ogroman pad.
S obzirom na veliku neizvjesnost oko turističke sezone i potrošnje prednarudžbe vina su stale, a izvjestan je i pad prodaje tijekom godine. Izravna prodaja u vinarijama također je stala, a iako postoje pokušaji prodaje putem interneta i izravne dostave, ovaj je segment vrlo ograničen zbog visokih troškova distribucije i još uvijek ne donosi značajnije prihode.
Vino kao roba višeg standarda potrošačima jednostavno nije trenutno u fokusu potrošnje. Svi nabrojani problemi uzrokovali su dramatičnu nelikvidnost vinara koji su tek završili ciklus proizvodnje vina iz prethodnih berbi i upravo su u ovom razdoblju planirali doći do prvih značajnijih prihoda. Osim toga, nova berba 2020. doći će vrlo brzo, a vinarije će biti pune zaliha te je upitno kako će se i gdje viškovi skladištiti.
Sve ovo će utjecati na gotovo 3800 proizvođača vina i 38.000 proizvođača grožđa, ali i prateće djelatnosti u ovom sektoru, a veliki dio njih bit će ozbiljno ugrožen. Već sada se može procijeniti da će do pada potrošnje stanovništva doći i zbog nadolazeće recesije.
Očekuju nas veliki problemi u otkupu grožđa, a i vlastita proizvodnja većine proizvođača bi djelomično mogla ostati u vinogradima. Prema prvim procjenama, zbog izuzetno dobrih klimatskih uvjeta, očekuje se da bi berba 2020. mogla biti vrlo dobra te je to dodatan značajan gubitak za proizvođače ako neće biti u mogućnosti obaviti vinifikaciju u najboljim uvjetima.
Važno je istaknuti da je financiranje novih projekata i investicija stopirano. Banke su stopirale odobravanje kredita te je vrlo neizvjesno kako će projekti koji imaju odobrenu bespovratnu potporu (vinska omotnica ili Program ruralnog razvoja) ishoditi sredstva.
Bojazan je i da određeni broj proizvođača neće prebroditi krizu što bi moglo dovesti do daljnjeg smanjenje površina pod vinogradima. Vinari okupljeni u HPK smatraju kako je jako važno omogućavanje brzih i jednostavnih kreditnih linija.
Do nedavno su se mogla koristiti HAMAG-ova Covid-19 obrtna sredstva, ali je taj program iznenada prekinut, a upitan je i rok obrade pristiglih prijava. Zato predlažemo pokretanje novog programa s ciljem pomoći sektoru vina.
Vjerujemo da bi nam pomoglo i pokretanje snažne promotivna kampanja kako bi se promovirao posjet vinarijama i potaknula izravna prodaja. Važno je i krenuti u komunikaciju s Ministarstvom turizma kako bi se aktivirao sektor ugostiteljstva na veću potrošnju vina domaćih proizvođača kroz dodatne financijske stimulacije u obliku obrtnih sredstava za kupnju lokalnih proizvoda.

Prijete viškovi vina iz EU
Jedna od mogućih mjera je i financiranje otkupa grožđa u berbi 2020. kroz bespovratnu potporu ili omogućavanje dodatnih obrtnih sredstava putem HBOR ili HAMAG kredita, kao i produženje svih rokova realizacije projekata kroz vinsku omotnicu i Program ruralnog razvoja na minimalno godinu dana. Usto isplata bespovratnih sredstava za projekte koji su trenutno u fazi obrade trebala bi biti što brža i jednostavnija.
Jedan od rješenja je potpora za skladištenje vina ili destilacija viškova. Destilacija vina neće ublažiti utjecaj krize na manje vinare te one koji su se temeljili na vrhunskim buteljiranim vinima jer su se kroz dosadašnje mjere vinske omotnice upravo promovirala ulaganja u viši rang tehnologije.
Problem destilacije vina je niska cijena, s obzirom na troškove proizvodnje velikog broja proizvođača. Za sada znamo kako Ministarstvo radi na osmišljavanju mjera pomoći, posebice mjere potpore za skladištenje vina, koja se mora usuglasiti s EK. Preko ove mjere bi se moglo plasirati 40 do 42 milijuna kuna, odnosno po proizvođaču do 30 posto zaliha vina, na iznos od 60 lipa za maksimalno tri mjeseca.
S obzirom na ukupne zalihe vina od preko 70 milijuna litara ovime bi se sufinanciralo više od 20 milijun litara vina. Plasman domaćeg vina na hrvatskom tržištu pod snažnim je pritiskom uvoznog vina lošije kvalitete i nižih cijena, zbog čega smatramo da je važno razgovarati s predstavnicima trgovačkih lanaca i uvoznika kako bi se zaštitilo domaće tržište jer su na tržištu EU stvorene ogromni viškovi.