Udio loših kredita (zasad) nastavlja padati: krajem prvog tromjesečja udio neprihodujućih zajmova u ukupnima dosegnuo je 5,39 posto.
Banke su prvo tromjesečje ove godine, u kojem je ekonomija prikočila na 0,4 posto rasta, ostvarile 1,25 milijardi kuna bruto dobiti. Premda je koronakriza tada tek započela, rezultat je već 22,7 posto lošiji, u brojkama to je gotovo 370 milijuna kuna slabije ostvarenje nego u istom razdoblju lani.
Od 20 banaka koje posluju u Hrvatskoj ukupna imovina porasla je nešto manje od 3 posto na 437,8 milijardi kuna, a pritom je 16 je kreditora bilo u plusu, a četiri imalo gubitak.
Banke su prvo tromjesečje ove godine, u kojem je ekonomija prikočila na 0,4 posto rasta, ostvarile 1,25 milijardi kuna bruto dobiti. Premda je koronakriza tada tek započela, rezultat je već 22,7 posto lošiji, u brojkama to je gotovo 370 milijuna kuna slabije ostvarenje nego u istom razdoblju lani.
Od 20 banaka koje posluju u Hrvatskoj ukupna imovina porasla je nešto manje od 3 posto na 437,8 milijardi kuna, a pritom je 16 je kreditora bilo u plusu, a četiri imalo gubitak.
Tržišni lider, Zagrebačka banka, prvi kvartal završila s 531,4 milijuna kuna dobiti prije poreza, gotovo 16 posto manje nego lani, a sličnu korekciju rezultata bilježi i PBZ s 270,2 milijuna kuna dobiti.
OTP banka prijavila je regulatoru gotovo 30 posto manju dobit, 155,4 milijuna kuna. Istovremeno, rast su imale Erste i Addiko; Erste banka za gotovo 70 posto na 146,9 milijuna kuna, a Addiko za 4,5 posto na 87,7 milijuna kuna. Hrvatskoj poštanskoj banci u prvom kvartalu dobit je u odnosu na prva tri mjeseca 2019. prepolovljena na nešto manje od 40 milijuna kuna.
Među najvećim igračima s minusom su poslovale Sberbank (-13,8 milijuna kuna) te Raiffeisen (-8,5 milijuna kuna). Osim njih, u crvenom su bile J&T (-2,1 milijun kuna) te Samoborska (-0,68 milijuna kuna).
„U idućem razdoblju smanjit će se profitabilnost banaka zbog pada kamatnih prihoda i većih troškova ispravaka vrijednosti, što s još uvijek prisutnim nepoznanicama oko budućih troškova sudskih sporova povećava kratkoročne rizike u financijskom sustavu“, očekuje regulator u najnovijoj publikaciji Makroprudencijalne dijagnostike.
Udio loših kredita (zasad) nastavlja padati: krajem prvog tromjesečja udio neprihodujućih zajmova u ukupnima dosegnuo je 5,39 posto. Trend je očekivan zbog nastavka prodaje loših potraživanja (u prva tri mjeseca prodano je 311 milijuna kuna), ali i činjenice da se portfelj kredita u krizi počinje kvariti s odmakom od nekoliko mjeseci.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu