Vrijednost novih narudžbi u izosu od 5,562 milijardi kuna u prvom tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. (kada je iznosila 5,013 milijardi kuna) veća je za 11%, no u odnosu na prethodno tromjesečje (listopad- prosinac 2019.) pad iznosi 16%. D

io je to jučerašnje objave Državnog zavoda za statistiku oko negativnog sektorskog upliva nakon zabilježenog 11,7%-tnog pada obujma građevinskih radova u ožujku u odnosu na veljaču. Kako su državni statističari naveli, posljedica je to pandemije bolesti COVID-19 i mjera poduzetih protiv širenja te bolesti.

Ovo pokazuje kako je povećanje od 11% samo nastavak kraja prošle godine i koji je ostvaren u prva tri mjeseca 2020., a ne uspjehom u odnosu na prve kvartale ove i prethodne godine, smatra potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj. Također, kaže, kako se pretežiti iznos u prvom kvartalu odnosio na ostale građevine (2,683 milijardi kuna, odnosno 53,5 posto) to govori kako je omjer ostao gotovo isti kao u prvom kvartalu 2019.

“Dakle, u tom segmentu se nije ništa promijenilo. Pokazatelji za prvo tromjesečje još uvijek pokazuju trend nastavka rasta i ekonomskog prosperiteta iz prethodnih godina. Ozbiljnije naznake krize prouzročene pandemijom Covid 19 počele su se nazirati tek u drugoj polovici ožujka pa se u statističkim podacima za prvo tromjesečje ne manifestira stagnacija prouzročena pandemijom. Također potresi na području Zagreba imaju i imat će značajan učinak na građevinski sektor.

Zaključno, možemo ustvrditi kako će se navedena struktura građevinskih radova iz prvog tromjesečja 2020. zasigurno mijenjati u narednom razdoblju. Intenzivirat će se udio radova na starijim zgradama zbog obnove Grada Zagreba i okolice”, kaže Čagalj dodajući da zbog opreza investitora te izvjesnog manjka aktivnosti u turističkom sektoru očekuje smanjenje narudžbi u novogradnji.

Također po njoj, postoji vjerojatnost kako će se smanjiti udio radova u poslovnim, skladišnim, proizvodnim i drugim nestambenim zgradama zbog opreza poslovnih subjekata s obzirom na umjereno pesimistične ekonomske prognoze Vlade RH i drugih relevantnih institucija, dok su radovi “vezani za prometnu infrastrukturu, željezničko i cestovno povezivanje, nužnost su za boljitak života u zemlji te gospodarska povezivanja s regijom i šire”.

Bjelodanima se istodobno čine sve veće nepoznanice za brojne građevinare, i to najviše upravo pod pritiskom masovne pojave odustanka ili prolongata investicija. Izgleda da je to trenutačno karakteristična reakcija brojnih investitora iz privatnog sektora, za razliku od države koja nastavlja s investicijama i infrastrukturnih projekata koji idu dalje jer imaju osigurano EU financiranje.

I dok se projekti za koje u banke odobrile sredstva, odlukama privatnih investitora do daljega zaustavljaju, za građevinske tvrtke to znači da ih čeka   reorganizacija. Zbog restrukturiranja sukladno novoj situaciji, Uprave su već stubokom angažirane na izradi raznih scenarija. Koji će biti onaj pravi, ovisit će o konkretnoj situaciji. Svi se privikavamo na ‘novu normalnost’, ističe vlasnik Kamgrada Dragutin Kamenski čija očekivanja u fokus stavljaju negativne odluke privatnih investitora. Po njemu slijede obustave projekata ili odgode projekta u turizmu, što je Kamgradov značajniji udjel u poslovima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Bojim se da slijedi osjetno veća kriza nego 2009., no nadam se da neće doći do drastičnog udara na naše graditeljstvo jer će se nastaviti rad na projektima koji se financiraju EU sredstvima”, kaže Kamenski dodajući da očekuje veći pad stanogradnje, posebno u dijelu novih stanova koji se grade radi investicije. Koliko će dugo trajati zastoj u turizmu ovisi o dvije stvari, kaže, o ovoj sezoni I hoće li doći od drugog vala. No, kako graditeljstvo kao grana gospodarstva nije bila zaustavljena u vrijeme pandemije koronavirusa, ali je usporena, što zbog obveze poštivanja protuepidemijskih mjera i nedostatka građevinskog materijala uslijed usporenog protoka roba preko granica, što zbog raskidanja ugovora od strane investitora kod već dogovorenih poslova.

Čagalj smatra da je obnova zgrada u Zagrebu oštećenih u potresu prilika da se snažnije aktivira domaća građevinska industrija. “HGK već godinama promovira kupovanje i ugradnju hrvatskog, a sada imamo idealnu priliku za to jer je već osigurano 140 milijuna kuna za hitne sanacije. Kratkoročni cilj je da se pri obnovi ugrađuje hrvatski proizvodi i da ovo bude svojevrsni početak dugoročnog jačanja konkurentnosti našeg građevinarstva, a dugoročni cilj je da kroz narednih deset godina naše tvrtke moderniziraju proizvodnju i pokažu da mogu stati uz bok međunarodnoj konkurenciji”, navodi Čagalj.

Nezahvalno je, tvrdi, prognozirati obujam građevinskih radova u narednim mjesecima s obzirom na to da isti ovise o više čimbenika. Da bi radovi u visokogradnji mogli biti lošiji predznak, kaže, upućuje dinamika kojom se usvaja legislativa o kojoj izvedba građevinskih radova na obnovi zgrada izravno ovisi.

Govorimo li o visokogradnji, aktivnosti sektora graditeljstva u ovoj godini uvelike će ovisiti o investicijama osiguranim za obnovu potresom porušenog Zagreba, novim investicijama. Sama dinamika izvedbe radova uvjetovana je legislativom i procedurama koje se moraju poštivati kako bi se opravdala dobivena sredstva i realnim mogućnostima da se radovi izvode”, pojašnjava Čagalj.

U ožujku je zabilježen, prema kalendarski prilagođenim podacima, rast obujma građevinskih radova od 11,9% (na zgradama rast 11,4%, a na ostalim građevinama 12,6%) u odnosu na isti mjesec lani.

Strukturno, na početku toga trenda pozitivno je utjecalo ubrzanje dinamike rasta obujma građevinskih radova na zgradama i usporavanje dinamike pada na ostalim građevinama, a kasnije, počinje se bilježiti trend godišnjega rasta u obje kategorije (rast obujma radova na zgradama i ostalim građevinama).