Netom financijski oporavljenu Irsku koronavirus opet je bacio u dubioze, pa se na „zelenom otoku“ vodi žustra politička debata gdje i kome „odrezati“ proračunske izdatke u godinama koje dolaze.

Lani, prilikom predstavljanja proračunskih očekivanja za 2020., irskoj vladi najviše su glavobolje zadavali mogući scenariji izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

U slučaju „tvrdog Brexita“ ministar financija Pascal Donohoe predviđao je proračunski deficit između 0,5 i 1,5 posto BDP-a. U tom scenariju irskoj riznici trebalo bi tri do četiri godine za povratak u suficit.

Golemi preokret nagore

Brexit s dogovorom o budućim odnosima Europe i Velike Britanije značio bi višak irskog proračuna u 2020. od 0,4 posto. Međutim, pandemija koronavirusa nagnala je vladu u Dublinu da ponovo izračuna prihode i rashode. Ekonomske posljedice pandemije gurnut će Irsku u najgoru recesiju u povijesti.

Procjene Instituta za ekonomska i društvena istraživanja (ESRI), dublinskog think-tanka, govore da će BDP ove godine pasti 12,4 posto, a u najgorem slučaju i do 17 posto, prenosi Financial Times.

Golemi je to preokret nagore za zemlju koja je izlaskom iz međunarodne financijske pomoći vrijedne 29,8 milijardi eura dosegla prošle godine punu zaposlenost, a još početkom siječnja očekivala da će fiskalnu 2019. zaključiti s proračunskim viškom od 0,4 posto.

„Razmjeri šoka s kojim smo se suočili potpuno je bez presedana i bez ekvivalenta u modernoj ekonomskoj povijesti“, ističe Conor O’Toole, analitičar ESRI-ja. Izazov izlaska iz krize postao je središnja tema pregovora o sastavljanju nove vlade koja se – nakon izbora u veljači – očekuje sredinom ovoga mjeseca.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kamen smutnje za irske političare plan je smanjenja deficita koji bi se trebao početi primjenjivati od 2022. ili 2023. godine. Izvor FT-a upućen u tijek pregovora naglašava kako je pitanje deficita „ključno osjetljivo područje“.

S velikim programom poticaja, ekonomisti smatraju da će irskom gospodarstvu trebati dvije do tri godine za oporavak. No, upozoravaju i da će vlada po povratku gospodarskog rasta morati ili povećati poreze ili smanjiti potrošnju ako želi pokrenuti trend smanjenja javnog duga.

Neće biti reprize 2008.

Sebastian Barnes, predsjednik Irskog fiskalnog savjetodavnog vijeća – tijela koje nadzire proračunske trendove – smatra da će iduća vlada morati donijeti neke važne i teške odluke na području oporezivanja i proračunske štednje.

On procjenjuje da bi za oporavak gospodarstva u iduće dvije godine trebalo osigurati 10 milijardi eura poticaja. No, nakon toga, vlada će se suočiti s „fiskalnim prilagodbama“ od 2 do 3 milijarde eura godišnje u iduće tri do četiri godine.

Ipak, Vijeće smatra da snažna štednja iz 2010. ipak neće biti potrebna: za povratak na razine ekonomske aktivnosti prije koronakrize Irskoj će trebati najviše 3,5 godine što je daleko kraći oporavak od 11 godina koliko je trebalo za izlazak iz krize 2008. godine.

Kieran McQuinn, profesor s ESRI-ja ne dvoji da će javne financije trebati stabilizirati. Međutim, on upozorava da bi prebrzo uvođenje mjera štednje produžilo šok izazvan koronakrizom, što će ironično značiti da će veća fiskalna prilagodba biti potrebna u dužem roku.