Crne slutnje ekonomista da osobna potrošnja neće donijeti prijeko potrebnu pomoć u oporavku europskog gospodarstva od koronakrize dobile su potvrdu u statističkim podacima koji pokazuju snažan skok štednje.

Kako piše Financial Times pozivajući se na podatke Europske središnje banke (ECB) i Banke Engleske, štedni depoziti u četiri velika gospodarstva Europe u ožujku su zabilježili snažan skok, daleko iznad dugoročnih prosjeka.

Iznad dugoročnog prosjeka

Primjerice, Francuzi su u banke “pospremili” gotovo 20 milijardi eura, daleko više od dugoročnog mjesečnog prosjeka koji se kreće oko 3,8 milijardi eura. Odvojeni podaci Banque de France pokazuju da su od ožujka, kada su u toj zemlji uvedene mjere izolacije, pa do sredine svibnja depoziti narasli za 60 milijardi eura.

To sugerira da je štednja Francuza ubrzavala kako je zdravstvena kriza jačala. Podaci ECB-a pokazuju da su talijanske štediše u ožujku povećale depozite za 16,8 milijardi eura, u usporedbi s dugoročnim prosjekom od 3,4 milijarde eura.

U španjolskim bankama štednja je porasla za 10,1 milijardu eura dok je uobičajeni prosjek 2,3 milijarde eura. U Ujedinjenom Kraljevstvu depoziti su skočili za 13,1 milijardu funti, pokazuje statistika Banke Engleske, što je rekordni mjesečni rast.

Međutim, u najvećem europskom gospodarstvu – Njemačkoj – dijametralno suprotna slika. Štedni depoziti su oštro pali, ali to ne znači da su preliveni u potrošnju. S obzirom da Nijemci u vremenima krize vole novac imati u džepu, analitičari ističu kako su kućanstva štednju jednostavno povukla.

Tu tezu potvrđuju i podaci Bundesbanke koji pokazuju da je od kraja siječnja do početka svibnja iznos gotovine u optjecaju skočio za 39,7 milijardi eura. Slična situacija dogodila se u Njemačkoj i tijekom vrhunca prošle ekonomske krize 2008. godine. Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a, istaknuo je prošloga tjedna kako podaci pokazuju uistinu značajan rast štednje u eurozoni.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Jedan od velikih makroekonomskih problema jest koliko dugo kućanstva neće trošiti”, ocjenjuje Lane. Snažan rast štednih depozita sugerira kako će biti teško računati na ekonomski oporavak “starog kontinenta” pokretan osobnom potrošnjom.

Naravno, nije isključeno da se dio te štednje prelije u potrošnju nakon što se epidemiološka situacija stabilizira, no Europska komisija smatra da će štednja ostati na visokim razinama cijelu ovu godinu. U proljetnim ekonomskim prognozama Bruxelles je objavio da će štednja kućanstva u eurozoni porasti s lanjskih 12,8 posto raspoloživog dohotka na rekordnih 19 posto tijekom ove godine.

Iduće godine trebala bi pasti na 14,5 posto. Prošlotjedna anketa pokazala je da je u svibnju pokazatelj potrošačkog raspoloženja blago porastao na -19,5 bodova, s travanjskih -22 boda, najniže razine od 2008. godine. No, prodaja novih automobila, odlasci na odmore i posjete restoranima neće se oporaviti još mjesecima, ocjenjuju ekonomisti.

Dublja ukorijenjenost

Njemačka osiguravajuća kompanija Allianz prognozira da će do kraja 2020. europski potrošači i dalje imati 400 milijardi eura štednje, što je 3 posto BDP-a Europske unije. Zbog mjera izolacije osobna potrošnja u većini europskih država pala je za više od trećine, naglašavaju u Allianzu.

Njegov glavni ekonomist Ludovic Subran ističe kako je rasprostranjena zabrinutost ekonomskom budućnošću preoblikovala potrošačke i štedne navike kućanstava. “Što smo duže u usporenom modu, to će te promjene biti više ukorijenjene u ponašanju potrošača”, smatra Subran. No, dio ekonomista i predstavnika središnjih banaka naglašava kako povećanje štednje može imati i pozitivne efekte.

Akumulirana štednja kućanstva može se usmjeriti u ulaganje u državne obveznice, pružajući time podršku državama koje trenutno imaju velikih potreba za zaduživanjem. ECB očekuje da će razine omjera javnog duga u vrijednosti gospodarstva porasti za 20 postotnih bodova kao rezultat koronakrize.

I Philip Lane se nada da će europske štediše dio novca posuditi svojim državama. “Kako pokazuju primjeri Japana i Kine koji su također tijekom ekonomskih kriza značajno povećali zaduženost, ako dobar dio tog duga drže kućanstva, njegova visoka razina ne generira vanjski ekonomski pritisak”, izjavio je Lane za nizozemski list De Telegraaf.

Italija je prošloga tjedna plasirala obvezničko izdanje vrijedno 22 milijarde eura, od čega su 14 milijardi eura izravno kupili mali investitori.