Vujović je upozorio da se nekretninama bavi i dosta ‘polusvijeta’ jer je prag za ulazak u taj biznis dosta nizak pa svatko misli da može biti agent i doći do brze love, piše tportal.

Smatra da će situacija s koronavirusom ‘oplijeviti’ sve takve sa scene i da će preživjeti samo oni koji kvalitetno rade. Složio se s mišljenjem da su cijene nekretnine u Zagrebu prenapuhane i da će doći do korekcije, ali onih stanova i kuća koji nemaju objektivnu kvalitetu. Smatra i da su državne subvencije promašene jer su vremenski ograničene pa dovode do perioda kad na tržištu nema potražnje, a onda i do navale u vrijeme natječaja. Tržište na to reagira korekcijom cijene prema gore pa se gubi smisao cijele priče.

Nove muke stanara u centru Zagreba

Svako malo im kucaju na vrata kupci koji za kvadrat nude nekoliko stotina eura

Na pitanje u kolikoj mjeri na nerealan rast cijena na tržištu utječe mentalitet građana koji na nekretnine gledaju kao na investicije oko kojih se špekulira i u koje se ulaže sav višak novca, Vujović odgovara kako Hrvati već tradicionalno vjeruju samo ciglama.

‘To nam je u genetskom kodu. Kad zaradiš nešto, uložiš u ciglu jer je kamata na štednju nula zarez nešto, a prinos na stan, kakav god da jest, iznosi oko tri ili četiri posto. Zato nekretnine kupujemo kao investiciju, to je realna i trajna vrijednost i zato mislim da je dobro za nas da imamo toliko nekretnina’, elaborirao je.

dinamično tržište

Na tržištu nekretnina vlada prava pomama za manjim stanovima, a cijene ‘luduju’

Ističe da se u Hrvatskoj više od 50 posto stanova kupuje za keš i da se najčešće radi o Dalmatincima koji zarađuju na turizmu, a onda taj novac ulažu u stanove u Zagrebu. I to drži jednim od faktora zbog kojih konstantno raste cijena kvadrata u metropoli, uz niske kamate na kredite i do prije nekoliko mjeseci rastuće gospodarstvo.

oporavak tržišta

Hrvatska treća u Europi po rastu cijena nekretnina: Evo gdje su najskuplji kvadrati

Otkrio je da je do prije dvije godine bio podstanar, u početku jer je sav zarađeni novac na nekretninama izgubio ulažući u dionice, a poslije jer je počeo i sam ulagati u nekretnine pa mu se to pokazalo isplativim.

Ističe da je prostor današnjeg Gredelja područje koje bi u skoroj budućnosti moglo postati novi centar Zagreba, naročito zato što je Donji grad stradao u potresu i izgubio na privlačnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost