Prije četiri godine Franjo Tušek, tada student sinologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, dobivši stipendiju Konfucijeva instituta u Zagrebu otišao je na zimski semestar na Sveučilište u Hainanu u istoimenoj južnoj provinciji, gdje danas živi i vodi Kinesko-europsko poslovno društvo.

Rastućim tvrtkama nude usluge posredništva i poslovnog savjetovanja, dok fizičkim osobama kao agencija za zapošljavanje pronalaze posao u provinciji s malo regulacija i povoljnim životnim troškovima. Tušek je prije toga svojevrsnim zaronom u poslovne vode u Hainanu s kineskim partnerima pokrenuo stranicu na Facebooku pod nazivom Pronađi posao u Kini.

“Dobili smo brojne ponude hrvatskih tvrtki koje žele uvoziti ili izvoziti iz/u Kinu”, navodi Tušek koji je tada, kaže, puno ovisio o partnerima u Kini i malo znao o svijetu biznisa i poslovnom pravu. Krenuo je, kaže, od ‘pitchanja’ hrvatskog vina i eteričnog ulja od smilja lokalnim supermarketima i noćnim klubovima te tvornicama kozmetičkih proizvoda. Tijekom tog razdoblja je, objašnjava, shvatio kako bez solidne veze s distributerima takav posao nema smisla, kao i da je lakše izvoziti iz Kine nego u Kinu.

Olakšana regulativa

“Kineski partneri potpuno su razočarali moja očekivanja o pronalaženju posla bilo kome iz RH i regije, bilo je puno zainteresiranih Makedonaca. Nakon 200-tinjak CV-a od kojih je barem 50 bilo izvrsno, nisu uspjeli pronaći ništa što su obećali vezama postići. Tada su mi se mnogi klijenti opravdano žalili, ali sve je bilo van moje moći. Krivi odabir suradnika naučio me puno, ali i precjenjivanje vlastite moći. Postoji ona lekcija da je najvažnije znati reći ne”, kaže Tušek.

Kinesko-europsko poslovno društvo koje danas vodi trebalo je, kaže, biti službeno registrirano početkom ove godine, no planovi su obustavljeni zbog pandemije koronavirusa, iako je web aktivan. Surađuje s partnerima iz cijeloga svijeta, kao i Hrvatima i Kinezima unutar Kine, premda se u ovom trenutku oslanja na jednog ključnog partnera.

“Hainan otočna provincija je početkom ove godine ponovno olakšala regulativu, izjednačivši strane Wholly Foreign Owned Enterprise (WFOE) potpuno, u pravnom smislu, s kineskim LLC-ima koji zahtijevaju minimum jedan milijun RMB kao početni kapital, dok WFOE-i imaju minimalne zahtjeve, ovisno o djelatnosti, a veliki dio procesa otvaranja trgovačkog društva se može obaviti na internetu”, objašnjava poduzetnik. Što se Hainana tiče, Tušek tumači da se provincija priprema do 2022. pretvoriti u najveću zonu slobodne trgovine, a riječ je, kaže, o čuvenim FTZ-ima u Kini koja je površinski stotina puta veću od najveće kineske u Shanghaiju.

“Za nekoliko teretnih luka odobrit će se status slobodne luke (Free Port), sve zajedno kao neka vrsta konkurencije Singapuru i Hong Kongu, ali na ogromnom suptropskom turističkom raju od provincije. Često volim reći da je Hainan kao kineska Hrvatska kada bi slijedila neke ekonomski pametnije principe. Upravo zato planiram inkorporirati firmu ovdje, najvjerojatnije s partnerskom firmom, moguće iz SAD-a ili Hrvatske, koja kao pravna osoba može sudjelovati sa mnom u 50% vlasništva; repatrijacija profita se podrazumijeva. Hainan će imati nevjerojatno puno poslovnih prilika i zbog blizine Guangdong provincije, tvornice Kine, te Hong Konga, Vijetnama, Filipina, Malezije, Singapura, Taiwana i svih bitnih igrača u regiji kroz koju prolazi 40% svjetske trgovine”, navodi Tušek.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Osvrnuo se i na aktualnu situaciju u Kini gdje je ugostiteljski sektor, kao i u većini zemalja, najpogođeniji, no smatra da će oporavak biti brz. S druge strane podsjetio je i na dezinformacije, poznatije kao infodemija prema tumačenju Svjetske zdravstvene organizacije, zbog koje druge zemlje negativno gledaju na Kinu iz više kuteva.

“Puno sam surađivao s američkim kontaktima, i tu postoje dvije krajnosti. Jedini su, pak, puno oprezniji i profesionalniji od Češke i Španjolske, što je super za njih, ali teško je poslovati koliko su rigorozni u zahtjevima, iako nemaju problema s robom iz Kine. Drugi iz manje liberalnih država i gradova na sam spomen Kine odbijaju suradnju, jer vjeruju da je Kina kriva za sve.

Prema novijim istraživanjima, u Kini je u prva dva mjeseca 2020. izvoz pao za više od 17%, a poremećaji su osjetni i u uvozu s padom za četiri posto zbog nabave i gospodarskih aktivnosti koje su otežane ili privremeno zaustavljene.

Tušek tvrdi da se radi o vrlo kratkotrajnim efektima epidemije unutar Kine, koja je suzbijena i sasječena u korijenu dovoljno brzo unatoč sporoj kineskoj birokraciji u prvih nekoliko tjedana. “Projekcije su kontrakcija ekonomije u prvom i drugom kvartalu, ali snažan rast u trećem i četvrtom koji će kompenzirati kontrakciju, naročito jer se Zapad, osim Njemačke, pokazao potpuno nesposobnim za ovu krizu, napose SAD.

Tako Kina, ali i ostatak istočne Azije koji je brilijantno odgovorio na ovu krizu, mogu očekivati na priljev kapitala u vlastite ekonomije, a Zapad, nažalost, ide tamo gdje mu i ime sugerira”, smatra Franjo Tušek koji se pritom osvrnuo na procjene Branimira Vidmarovića, hrvatskog stručnjaka za kinesku politiku.

“Vremenski razmak između vrhunaca pandemije je bitan. U Kini je prošao, u EU prolazi, a SAD je krenuo tek kasnije. Ako će tako ostati, onda će sav zapadni biznis koji je zamrznuo ili zatvorio kineska poslovanja požuriti natrag u Kinu. To bi dovelo do brzog oporavka glavnog pokretača kineskog BDP-a – domaće potrošnje.

U tom slučaju bi optimistični scenarij o rastu BDP-a unutar 5-6,5% bio ostvariv. Kada bi legislativa, kojim slučajem nakon pandemije dodatno liberalizirala poslovanje za strane kompanije, mnogi EU i SAD biznisi bi pohrlili u Kinu.

I bez toga, investitori bi mogli početi vraćati sredstva u Kinu zbog vremenskog odmaka, jer bi Kina mogla biti jedina sigurna zona. Lanac opskrbe je narušen, a kineska integracija u svijetu prevelika. Kina ne može sama bez pomoći drugih isforsirati rast. Pogotovo ako se poslovni svijet odluči da je moralnije i isplativije graditi nacionalne države. To je realna mogućnost. Onda kinesko gospodarstvo pada do 2% rasta BDP-a”, tvrdi Vidmarović na kojeg se naš sugovornik poziva.

Očekivanje relativnog uspjeha

Premda zasad ne želi procjenjivati rezultate poslovanja Kineskog-europskog poslovnog društva, Tušek navodi da postoje specijalizirani proizvodi i usluge na koje se oslanjaju, fleksibilni su i trude se, kaže, planirati uz pomoć partnera.

“Plan o zadržavanju poslovanja je u izradi, donekle je kapitalno intenzivan, ali će nam osigurati dugoročnu stabilnost u poslovanju s medicinskom opremom. Očekujemo relativan uspjeh kroz neki period, a tek onda pravi početak priče o uspjehu ‘balkanskog’ Kineskog-europskog poslovnog društva s globalnim pretenzijama. Uz iskusnog partnera na kojeg se trenutačno oslanjam, mislim da nam ništa neće biti velika prepreka”, zaključuje poduzetnik Franjo Tušek.