Dok se diljem Hrvatske ponovno otvaraju muzeji, ovaj su tjedan svoja vrata posjetiteljima otvorila svega tri zagrebačka: Muzej suvremene umjetnosti (MSU), Galerija Klovićevi dvori i Tiflološki muzej. Kako doznajemo u Ministarstvu kulture, od utorka 5. svibnja očekuje se otvaranje još triju muzeja: Etnografskog, Tehničkog i Atelijera Meštrović.

Nije postojao plan evakuacije zbirki

U nedavnom potresu teško je stradalo nekoliko zagrebačkih muzeja, a sada se pokazalo da nije postojao plan evakuacije njihovih zbirki.
“Evakuaciju građe muzeji dogovaraju sa svojim osnivačima. U tom smislu, Ministarstvo kulture u ovom trenutku pronalazi rješenje za smještaj dvaju muzeja – Hrvatskog povijesnog muzeja i Hrvatskog športskog muzeja – čije zgrade su označene crvenom bojom, te u njima nije moguće nastaviti rad bez prethodne temeljite sanacije građevine. Uz njih, crvenu oznaku ima i Hrvatski školski muzej”, doznajem u Ministarstvu pod čijom ingerencijom su i Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara te Moderna galerija, a koji su u potresu prošli s manjim štetama.
U potresu je jako nastradalo i više muzeja pod ingerencijom grada Zagreba: Arheološki muzej, MUO, Hrvatski prirodoslovni muzej. Ti muzej također trebaju evakuaciju građe, djelomičnu ili potpunu. Poslali smo upit u Grad Zagreb, ali nismo dobili odgovor na pitanje imaju li plan gdje će se ta građa privremeno iseliti, pa se čini da plana nema.

U Zagrebu se nalazi većina muzeja s građom nacionalne važnosti

Od muzeja pod ingerencijom HAZU stradali su Gliptoteka, Kabinet grafike i Muzej arhitekture.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ovaj je tjedan donijela Odluku o provedbi popisa štete prouzročene potresom u Zagrebu i okolici na muzejskoj građi i inventaru. Popis štete obavit će stručni djelatnici muzeja u koordinaciji s Muzejskim dokumentacijskim centrom (MDC). Upravo je MDC ubrzo nakon potresa objavio tekst kustosica Maje Kocijan i Ive Validžije s podatcima o stanju u zagrebačkim muzejima. Prema podatcima iz MDC-ova Registra muzeja, galerija i zbirki u RH u Gradu Zagrebu nalazi se 41 muzej (u to su ubrojene i izmještene zbirke) u kojima se nalazi 3,5 milijuna, odnosno 57 posto svih muzejskih predmeta u Hrvatskoj, sadržanih u 615 muzejskih zbirki.
Također, u Zagrebu se nalazi većina muzeja s građom nacionalne važnosti.
Prema Zakonu o muzejima rok izvršenja inventarizacije i upisa muzejske građe i muzejske dokumentacije u Registar kulturnih dobara RH je 31. prosinca 2020.

Inače, u Zagrebu je sredinom prosinca 2019., svega tri mjeseca prije potresa, u organizaciji Ureda za upravljanje u hitnim situacijama održana konferencija Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima. Iz izlaganja se tada zaključilo kako su “sredstva za ulaganje koja osiguravaju osnivači muzeja nedovoljna za primjerenu preventivnu zaštitu”, te da se “pri rekonstrukcijama uglavnom rade kozmetičke preinake, ali ne i strukturna ojačanja”.
Prema podacima s web stranice MDC-a, “analiza podataka pokazuje da još uvijek 40 posto i muzejske i dokumentacijske građe zagrebačkih muzeja nije inventarizirano, a digitalizirano je tek devet posto od ukupnog broja muzejskih predmeta. Većina muzejskih zgrada je historijska te nenamjenski građena, a u 21. st. namjenski je izgrađena jedino zgrada Muzeja suvremene umjetnosti kojoj već nedostaje mjesta za pohranu. Čuvaonice koje sadržavaju najveći broj predmeta smještene su u podrumima ili potkrovljima (starih) zgrada u nepovoljnom mikroklimatskim uvjetima, u opasnosti od plavljenja slivnim vodama i kanalizacijom, požara i oštećenja instalacija. Zbog pretrpanosti lociranje i dostupnost građe otežani su ili onemogućeni kao i manipulacija predmetima, u čuvaonicama nedostupni su hidranti i struja, odnosno nemoguće ih je isključiti ili uključiti ih u kriznim slučajevima” rečeno je na lanjskoj konferenciji o zaštiti kulturne baštine Zagreba u kriznim uvjetima.

Jasno je da neće biti ubrzanog vraćanja u normalu

Što se tiče drugog, onog globalnog problema muzejske struke, MDC je objavio rezultate NEMO (Network of European Museum Organisations) istraživanja pod nazivom Utjecaj COVID-19 na muzeje u Europi i svijetu.
“Prema prvim rezultatima tog istraživanja provedenog do 17. travnja na 650 muzeja iz 41 zemlje jasno je da neće biti ubrzanog vraćanja u normalu”, zaključak je istraživanja u kojem su sudjelovali muzeji iz svih 27 članica EU-a te devet zemalja članica Vijeća Europe, a odazvali su se i muzeji iz SAD-a, Filipina, Malezije, Francuske Polinezije i Irana.
Većina muzeja (92 posto) u Europi i diljem svijeta zatvorena je zbog mjera sprječavanja širenja zaraze. Zatvaranjem svojih vrata posjetiteljima mnogi muzeji su već osjetili ili će osjetiti drastičan gubitak prihoda. To se posebno odnosi na veće muzeje, kao i na one u turističkim zonama koji su prijavili gubitak u rasponu i do 80 posto prihoda koje se svakim tjednom povećava zbog potpune blokade turističkih aktivnosti, ali i zbog mogućnosti nastavka restrikcija i u ljetnom periodu.

Neki će trajno zatvoriti svoja vrata

To znači da 30 posto muzeja gubi do iznosa od 1000 eura tjedno, 25 posto muzeja gubi do 5000 eura tjedno, 13 posto gubi do 30.000 eura tjedno, a pet posto muzeja gubi više od 50.000 eura tjedno. Veliki muzeji, kao što su Rijksmuseum, Kunsthistorisches Museum iz Beča ili Stedelijk Museum iz Amsterdama gube iznose od 100.000 do čak 600.000 eura tjedno.
Privatni muzeji nisu dostavili precizne numeričke podatke, ali budući da najveći dio svojih prinosa ostvaruju od prodaje neki od njih su već naznačili kako su u vremenu dok su bili zatvoreni izgubili cjelokupni budžet, pa se strahuje da će kao krajnji ishod ove krize biti trajno zatvaranje njihovih ustanova.
Za mnoge od zatvorenih muzeja datum ponovnog otvaranja još nije utvrđen. Muzeji koji su odgovorili na anketu predviđaju da bi mogli otvoriti svoja vrata posjetiteljima najkasnije do rujna 2020.

Kada je riječ o ostalim izvorima prihoda, u istraživanju se navodi kako mnogi muzeji prijavljuju da su već pristupili ili da će pristupiti nacionalnim programima financiranja u kriznim situacijama. Ovi programi ponajviše uključuju pokrivanje izdataka za plaće i izgubljeni prihod. Muzeji iz 12 zemalja prijavljuju da su rasprave o kriznim programima financiranja za kulturu u tijeku, u osam zemalja takvi fondovi već postoje, a muzeji iz 15 zemalja navode kako u njihovim državama zasad ne postoji program financiranja u kriznim situacijama. Takvi se programi razlikuju od zemlje do zemlje – neki se primjenjuju isključivo na institucije financirane javnim novcem, a neki isključivo na slobodna zanimanja. Većina muzeja još uvijek nije morala otpuštati djelatnike. Oko 70 posto muzeja prijavljuje da su izmijenili zadatke svojih zaposlenika kako bi zadovoljili trenutne potrebe, a 50 posto muzeja izjavilo je da više od 80 posto djelatnika trenutno radi iz svojih domova.

Više od 60 posto muzeja povećalo je svoju online prisutnost

No, situacija nije takva za djelatnike na honorarnim ugovorima koji su stavljeni na čekanje, kao ni za volonterske programe koji su u većini muzeja u potpunosti obustavljeni, naglašava se u istraživanju.
Više od 60 posto muzeja povećalo je svoju online prisutnost otkad su zatvoreni, dok je njih 13,4 posto povećalo svoj budžet online aktivnostima. Većina muzeja koristi društvene mreže više nego prije, upotrebljava hashtagove te predstavlja pojedinačne predmete svojoj publici. Također, broj virtualnih obilazaka i online izložbi se povećao. Od muzeja koji su odgovorili na anketu, njih 40 posto zamijetili su povećani broj online posjeta otkad su zatvoreni za javnost. Od navedenog postotka najviše ih, 41 posto, primjećuje tjedno povećanje posjeta na svojim mrežnim stranicama do 20 posto, a 13 posto muzeja zamijetilo je povećanje od čak 500 posto tjedno.
Najpopularniji alati i platforme za internu komunikaciju muzejskih djelatnika koji rade od kuće pokazali su se Zoom ili Skype za konferencijske video pozive, a za chat Microsoft Teams i Whatsapp.
Dvije trećine muzeja povećalo je svoje aktivnosti na društvenim mrežama, gotovo 80 posto njih koristi uglavnom Facebook, a gotovo 20 posto koristi Instagram kao platformu. Velik broj muzeja razmatra povećanje aktivnosti u podcastovima, prijenosu sadržaja uživo i stvaranju igara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost